Sudjelovanje javnosti u donošenju odluka vezanih za zaštitu okoliša je neophodno | WWF

Sudjelovanje javnosti u donošenju odluka vezanih za zaštitu okoliša je neophodno

Posted on 26 February 2018
Na okruglom stolu sudjelovalo je dvadesetak predstavnika civilnog sektora i medija
© Zoran Šeremet /WWF Adria
DOBOJ - Udruga Dinarica u partnerstvu sa Svjetskom organizacijom za zaštitu prirode - WWF organizirala je u četvrtak 22.02. 2018., okrugli stol kako bi se raspravilo o trenutnim mogućnostima učešća u konsultacijama o studijama procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja na okoliš u Bosni i Hercegovini. U cijeloj BiH postoje primjeri gdje su odobreni projekti koji negativno utječu na okoliš jer su studije, čija je svrha pomoći vlastima da donesu okolišno i društveno prihvatljive odluke, nekvalitetne i napravljene bez značajnijeg sudjelovanja javnosti. Nova znastvena istraživanja se rijetko rade i nepotpuna su, podaci su često stari više od 25 godina što se u doba evidentnih klimatskih i drugih promjena ne može smatrati relevantnim za donošenje odluka.
 
Kako bi doprinjeli rješanju ovih problema, a s ciljem jačanja kapaciteta organizacija civilnog društva i zaniteresirane javnosti za efikasnije sudjelovanje u procesima donošenja odluka vezanih za okoliš, u sklopu projekta „Civilno društvo zagovara ekološki prihvatljiv društveno-ekonomski razvoj“ (CO-SEED) izrađene su jednostavne liste provjere uz koje je proces pregleda i komentiranja Studija utjecaja na okoliš olakšan. Jedan od ciljeva okruglog stola bio je i predstaviti liste za provjeru ovih studija. 
 
 „Okolišne studije su često vrlo opsežni, stručni i multidisciplinarni dokumenti, koji obrađuju teme za čije poznavanje treba imati posebna, stručna, znanja. Iako postoji niz dokumenata koji su već dostupni a cilj im je olakšati pripremu i reviziju okolišnih studija, većina njih je usmjerena prema stručnjacima i zakonodavcima pa se samo manji dio fokusira na one koji nisu stručnjaci u tom području, a žele iznijeti svoje mišljenje na najbolji mogući način. Za one koji se ne bave okolišnim procjenama, kao što su organizacije civilnog društva i članovi lokalne zajednice, teže je doći do informacija koje su predstavljene u takvim studijama, a samim time i dati konstruktivnu povratnu informaciju. To može dovesti do pogrešne percepcije da oni nisu vjerodostojni partneri u konsultaciji te se njihovi komentari i mišljenja odbacuju ili nisu traženi. Kako bi ovo promijenili, ciljano smo razvili ovaj dokument za organizacije civilnog društva i zainteresiranu javnost“, istaknuo je Đorđe Stefanović, voditelj projekta CO-SEED u BiH. 
 
„Često se dešava da nacrti studija ne budu dostupni na internet stranicama organa uprave, kao i da nisu dostupni u elektronskim formama. I sami smo u više navrata izgubili po nekoliko dana a i sredstva dok bi otišli do opštine i dobili primjerak studije, a često dobijemo odgovor da istu ne možemo kopirati već samo izvršiti uvid na licu mjesta. To je apsurdno i nemoguće kada je riječ o studijama sa nekoliko desetina ili stotina stranica. Iako organ koji je nadležan za vođenje postupka od podnosioca traži da se nacrt studije dostavi i u elektronskoj formi, a u isto vrijeme studije u elektronskoj formi uopće nisu dostupne za javnost, ili nisu lako dostupne. Građani i organizacije civilnog društva imaju poteškoće da na vrijeme prisutpe svim informacijama, angažuju stručnjake i pošalju na vrijeme kvalitetne komentare. Liste za provjeru koje smo osmislili unutar projekta CO-SEED pomažu akterima civilnog društva da ubrzaju proces analize i da bez dublje stručne analize identifikuju nedostatke na koje mogu da dostave svoje primjedbe, sugestije i komentare u kraćem vremenskom periodu“, objašnjava Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.
 
Više od 20 predstavnika organizacija civilnog društva, medija, akademske zajednice, nadležnih ministarstava BiH i entiteta te poslovnog sektora sudjelovalo je u radu okruglog stola. Tijekom rasprave sudionici okruglog stola posebno su istaknuli nedostatak prostorne planske dokumentacije što direktno ugrožava kvalitet ovih studija. Istaknuli su i potrebu za većim brojem  stručnjaka u institucijama zaduženim za izdavanje dozvola te njihovim konstantnim educiranjem.
 
Projekt "Civilno društvo zagovara ekološki prihvatljiv društveno-ekonomski razvoj (CO – SEED) " inicirao je WWF, a provodi se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj, dok WWF Adria iz Hrvatske ima savjetodavnu ulogu u projektu. Liste s preporukama osmišljene unutar ovog projekta možete pronaći na našoj web stranici:  Liste su temeljene na dokumentu Europske komisije ‘Vodič za EIA: Osvrt na Studiju o utjecaju na okoliš’ iz 2001. godine.
Na okruglom stolu sudjelovalo je dvadesetak predstavnika civilnog sektora i medija
© Zoran Šeremet /WWF Adria Enlarge
Logo projekta CO-SEED
© CO-SEED Enlarge