Dinarski luk

Jedinstveni svijet gdje istočna Europa susreće Mediteran

Dinarski luk je područje jugo-istočne Europe s površinom od otprilike 100 000 km2 i više od 6000 km obalne linije, koje obuhvaća cijelo područje okrenuto prema Jadranskom moru, od grada Trsta (Italija) do Tirane (Albanija). Uključuje dijelove Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Albanije.
Relativno visoke Dinarske Alpe (najviša točka je 2692 m) pružaju se usporedno s istočnom Jadranskom obalom i poznate su po svojoj zapanjujućoj krškoj geologiji. Livanjsko Polje u zapadnoj Bosni jedno je od posljednjih krških polja u svijetu. Krški sustav (krajolik oblikovan otapanjem sloja ili slojeva topljivog temeljnog sloja, obično karbonatnih stijena kao što su vapnenac ili dolomit) sa svojim podzemnim rijekama i špiljama sadrži mnoge endemične vrste što je globalno značajan aspekt biološke raznolikosti u regiji. Dinarski luk obuhvaća važne slatkovodne ekosustave, uključujući najopsežniju mrežu podzemnih rijeka i jezera u Europi, poplavne šume i močvare međunarodnog značaja, kao što su delta Neretve (Bosna i Hercegovina/Hrvatska) i Skadarsko/Shkodrasko jezero (Crna Gora/Albanija). Rijeka Tara koja teče kroz Crnu Goru te utječe u Drinu na razmeđu Bosne i Hercegovine i Srbije poznata je po formiranju dugačkog i divljeg kanjona, jednog od najdubljih u svijetu. Izolirane rijeke s kristalno čistim vodama podržavaju bogatu i jedinstvenu faunu riba i beskralješnjaka. 
 / ©: Michel Gunther / WWF-Canon
Rijeka Tara u NP Durmitor, Crna Gora
© Michel Gunther / WWF-Canon
© WWF -Canon © ANTONELLI Francesca / WWF Mediterranean © Nataša Kovačević
Riječni klanci i kanjoni Dinarskog luka dom su mnogim endemima, vrstama koje ne postoje nigdje u svijetu. Flora ima visok stupanj endemizma (u nekim područjima prelazi i 10 % ukupne flore) s mnogim prostorno ograničenim vrstama. Prema jugu regije protežu se masiv Prokletije i “Albanske Alpe” koji spadaju među najbakovitije planine Europe. Uzduž Dinarskog luka nalaze se ogromna prostranstva šume bukve i jele koje omogućuju čitav niz staništa za velike zvijeri (vuka, medvjeda, risa i čaglja) i njihov plijen. Istočna jadranska obala i dalje sadrži netaknute površine s ograničenim razvojem masovnog turizma. Preko 1200 otoka karakterizira istočnu jadransku obalu u Hrvatskoj – od Cresa do Mljeta- podupirući raznolike morske i obalne ekosustave. Ekstremno uvučen zaljev Boke Kotorske je jedinstven u Mediteranu, dok je albanska obala jedna od najnetaknutijih u cijelom Sredozemnom bazenu. 

Politička i kulturna raznolikost Dinarskog luka

Ova regija svijeta bila je mjesto spajanja kultura Europe, ali i izvor sukoba. Kompleksan planinski terenski sustav stvorio je snažne lokalne kulturne identitete. Ovi identiteti su dodatno oblikovani utjecajem izvana, od Rimljana do kasnog Bizanta i Mletačke Republike te Osmanskog, Austro-Ugarskog i Ruskog Carstva, što je rezultiralo kompleksnom podlogom za nekoliko jezika, tri glavne religije i bezbroj različitih životnih nazora. Na trenutke povezujuća, na trenutke razdvajajuća, ova kulturna raznolikost je također jedna od mnogobrojnih zadivljujućih obilježja Dinarskog luka. 
 / ©: © Nebojša Mijatović / DAE project
Dinarski luk mapa
© © Nebojša Mijatović / DAE project
Ključni izazovi za održiv razvoj u Dinarskom luku

Biološka raznolikost je višestruko patila tijekom niza sukoba između 1991. i 2001. godine koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije. Rekonstrukcija i rehabilitacija od tog su vremena bile glavne karakteristike regije. Mnoge tradicionalne djelatnosti su propale, što je u nekim slučajevima rezultiralo poboljšanjem kvalitete okoliša, ali i uzrokovalo sveopću nezaposlenost, siromaštvo i migraciju u velike gradove i inozemstvo. Iako ljudi žive u području iznimnih prirodnih ljepota s velikim kulturološkim i socijalnim kapitalom, većina njih tek će imati koristi od postojećih promjena. Zemlje regije trebaju povećano upotrebljavati svoje jedinstvene pozitivne karakteristike kako bi izgradili konkurentnu prednost u Europi nad nisko plaćenom radnom snagom i iskorištavanjem dobara. Iako postoji snažna svijest da će u budućnosti glavna konkurentna prednost zemalja u regiji biti upravo njihovi prirodni i ljudski resursi s relativno visokim stupnjem obrazovanja, i dalje ostaju značajni izazovi u naporima da se okolišni, socijalni i kulturološki kapitali upotrijebe za poboljšavanje kvalitete življenja te tako stvori konkurentna prednost ekonomija u regiji. 

Uzorci neodrživog razvoja su stvarna briga u postizanju brzog ekonomskog razvitka. Zemlja može ili integrirati okolišne i socijalne ciljeve u svoj ekonomski razvoj, ili ih odgoditi dok ne ostvari višu razinu BDP-a. Razdoblje ekonomskih i socijalnih promjena donosi izmjene u sustavu vrednovanja, čime se povećava razina potrošnje, gubi solidarnost i socijalne/obiteljske poveznice. Trenutačno je kratkoročna ekonomska dobit politički atraktivnija od dugoročne dobrobiti povezane s integracijom održivih zahtjeva u donošenje odluka. Ovo rezultira snažnim, često nekontroliranim povećanjem pritiska na dragocjene prirodne resurse, od kojih se najnoviji manifestiraju u nekontroliranoj prenamjeni zemljišta (kopneni), gradnji hidroelektrana (slatkovodni, centri biološke raznolikosti u kanjonima) i razvojem turizma (obalni/morski i do manje razine planinski).  

WWF u regiji Dinarkog luka provodi desetak projekata s partnerima u cijeloj regiji. Više o našim projektima koje razvijamo u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji i Albaniji pročitajte u ostalim poglavljima unutar poglavlja Dinarski luk.