Inicijativa za održive HE u Dinarskom luku

 / ©: Michel Gunther / WWF-Canon
Brana Jablanica na rijeci Neretvi
© Michel Gunther / WWF-Canon

WWF DASHI projekt

Kako bi se umanjile negativne posljedice postojećih i planiranih hidrocentrala na području Dinarida, WWF Mediteran je u 2011. pokrenuo projekt DASHI - Inicijativa za održivu hidroenergiju u Dinarskom luku.

U svijetlu rasta broja hidrocentrala i brana na mnogim rijekama u regiji, DASHI projekt je od iznimne važnosti za dugoročno osiguranje slatkovodnih ekosustava u Dinarskom luku.

Cilj projekta je u državama Dinarskog luka postići transformacijsku promjenu načina kako su hidro-energetski projekti zamišljeni, planirani i odobreni.

Dugoročni ciljevi projekta DASHI su:
- ublažiti posljedice najveće prijetnje slatkovodnim ekosustavima Dinarskog luka – razvoja hidroenergije;
- zaštititi i očuvati najvažnija staništa u prioritetnim slivovima;
- da održiva hidroenergija postane prepoznata kao normalna praksa u razvoju hidroenergije u regiji

Do velikog razmaha novih hidro-energetskih projekata u regiji Dinarskog luka došlo je zbog kombinacije domaćih potreba, ekonomskih poteškoća u kojima se izvoz energije sagleda kao važan izvor dodatnih prihoda, dostupnost sredstava stranih investitora i financijskih institucija, kao i obilnih vodnih resursa.

WWF ne želi samo reagirati na velike projekte u izgradnji ili razvoju, već i utjecati na način na koji vodni menadžeri donose odluke, investitori ulažu, i način na koji civilno društvo sudjeluje u procesu donošenja odluka – danas i u budućnosti.

Cilj WWF-a je da do kraja 2013. Zaštiti prioritetna staništa u Dinarskom luku od uništenja sa strane razvoja hidroenergije, i razviti dinamičan i aktivan civilni pokret za zagovaranje održivih praksa u razvoju hidroenergije u Dinarskom luku.

Namjeravamo reagirati ne samo na velike projekte u pripremi ili razvoju, već utjecati i na način na koji vodni sektor donosi odluke, investitori ulažu i civilno društvo sudjeluje u procesu donošenja odluka, sada i u budućnosti. 

Francesca Antonelli
Head of WWF Freshwater Programme
fantonelli@wwfmedpo.org 

Vodič za investore u održivu hidroenergiju u dinarskom luku

 / ©: WWF
 
Prioritetna staništa:
  • Hutovo blato: zahvaljujući svojoj izvanrednoj biološkoj raznolikosti, Park prirode Hutovo Blato je na međunarodnom nivou priznat kao močvara od iznimne vrijednosti, u skladu s Ramsarskom konvencijom. Područje Hutovog blata osigurava pročišćavanje vode za cijeli donji tok Neretve. Ono također ima ključnu ulogu u sprječavanju salinizacije podzemne vode u donjem dijelu sliva. Hutovo blato je već u ovom trenutku pod velikim pritiskom nedostatka vode, jer na rijeci Neretvi i Trebišnjici postoji već 10 hidroelektrana, a u budućnosti je planirana izgradnja još sedam velikih. Također postoji plan za transfer vode iz takozvanog »Gornjeg horizonta«, koji bi još dodatno smanjio priljev vode u Hutovo blato.
  • Skadarsko jezero:  najveće jezero na Balkanskom poluotoku i Ramsarsko područje, koje sa močvarama koje ga okružuju, stvara kompleksna staništa, koja omogućuju visoku raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Jezero predstavlja i jedno od najvažnijih ribljih i ptičjih staništa u regiji Mediterana.  Na ovom lokalitetu zabilježeno je preko 280 vrsta ptica i 50 vrsta riba. I Crna Gora i Albanija planiraju izgradnju novih infrastrukturnih objekata unutar sliva jezera, uključujući hidroelektrane, regulacije i sisteme odvodnjavanja, što će najvjerojatnije utjecati na nivo vode i izmijeniti jedinstveni močvarni ekosustav Skadarskog jezera.
  • Livanjsko Polje: 46,000 hektara veliko kraško polje je jedno od najvećih na svijetu. Nedavno proglašeno kao Ramsarsko područje, Livanjsko polje je ustvari kombinacija močvara, važnog staništa za ptice, te tresetišta i livada u kojima su nastanjene endemske i rijetke vrste. Najveća promjena u hidrologiji Livanjskog polja dogodila se 1974. godine izgradnjom hidroelektrane Orlovac i dvanaest kilometara dugog tunela, koji je omogućio skretanje vode u hidroelektranu u Hrvatskoj. U okviru ovog projekta predviđena je i druga faza, koja može dovesti do presušivanja izvora i kraških jama u sjeverozapadnom dijelu polja – i to u potpunosti. Utjecaj na vrste i staništa koja ovise o ovim izvorima može biti poguban, a utjecaj skretanja sve vode bi se vidio i u opskrbi rezervoara vode za piće na Cetini u Hrvatskoj.