Rekordni broj gradova u Satu za planet Zemlju 2018. | WWF

Rekordni broj gradova u Satu za planet Zemlju 2018.

 rel=
Sat za planet Zemlju
© WWF
Sat za planet Zemlju će 24održan je u subotu, 24. ožujka. Milijuni ljudi diljem svijeta pokazali su svoju predanost planetu. Kako je naš zajednički dom suočen s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznolikosti, najveći svjetski pokret za očuvanje planeta usmjeren je na mobiliziranje pojedinaca, poduzeća i vlada da budu dio razgovora i pronalaska rješenja potrebnih za izgradnju održive budućnosti.
Započevši kao simbolični događaj gašenja svjetla u Sydneyu 2007. godine, Sat za planet Zemlju prerastao je u najveću svjetsku volontersku inicijativu. Danas se obilježava u više od 180 zemalja i teritorija, u više od 7000 gradova. U našoj je regiji 2018. godine također prihvaćen bolje nego ikad: u Bosni i Hercegovini te u Sloveniji 20-ak je gradova ugasilo rasvjetu na svojim trgovima, u Hrvatskoj čak 82 grada, a u Srbiji 45.

udući da se globalna biološka raznolikost smanjuje zastrašujućom brzinom, Sat za planet Zemlju se ove godine usredotočio na djelovanje u smjeru biološke raznolikosti i prirode.
 
"Biološka raznolikost je temelj našeg živog planeta. Danas, kako guramo planet i njegove prirodne sustave prema rubu, Sat za planet Zemlju je naša šansa da iskoristimo svoju moć, kao pojedinci i kao kolektiv, da zaštitimo ovo tkivo života u zamjenu za sve što nam daje. Za dobrobit cijelog života na Zemlji kao i naše vlastite budućnosti ", rekao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF International.
 
U proteklom desetljeću, WWF je kroz Sat za planet Zemlju pomogao temu klimatskih promjena prenijeti iz konferencijskih dvorana u boravke naših domova. Sada je trenutak da se isto učini s biološkom raznolikošću o kojoj smo svi ovisni. Kroz slogan 'Connect2Earth' (poveži se sa Zemljom) ovogodišnji Sat za planet Zemlju ističe najvažnije probleme zaštite okoliša. 
 
U našoj regiji WWF je kroz Sat za planet Zemlju istaknuo povezanost bioraznolikosti i klimatskih promjena. Sloganu 'Connect2Earth' dodan je 'Connect2Rivers' i cijela inicijativa usmjerena je na zaštitu slatkovodnih ekosustava i važnih rijeka.
 
U Hrvatskoj je inicijativa usmjerena na zaštitu rijeke Drave na kojoj je planirana izgradnja dviju hidroelektrana - pokrenuta je peticija za njezin spas. U Sloveniji je provedena peticija za spas rijeke Mure kojoj prijeti izgradnja osam hidroelektrana. U Albaniji je fokus na rijeci Valboni, gdje se grade dvije hidroelektrane, a u planu je i izgradnja dodatnih. U Bosni i Hercegovini poruka je bila usmjerena na močvare i hitnu potrebu za njihovom revitalizacijom.
 
Slatkovodne vrste izumiru najbrže od svih vrsta na svijetu - 81 posto u posljednjih 50 godina - uglavnom zbog izgradnje brana koje ometaju povezanost rijeka. Ovo smanjenje je više nego 100 puta brže od propadanja kopnenih vrsta. S našim slatkovodnim ekosustavima koji su već ugroženi postojećim hidroelektranama izgrađenim bez mjera zaštite okoliša, i s više od 2.700 novih brana planiranih u regiji, hidroenergetika je jedna od najznačajnijih prijetnji našoj bioraznolikosti. Gubitak slatkovodnih ekosustava smanjuje našu sposobnost ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.
 
Iako je Sat za planet Zemlju iza nas, kampanja "Connect 2 Earth" (poveži se sa Zemljom) se nastavlja i trajat će tri godine. Na internetskoj stranici connect2earth.org svi su pozvani da napišu što za njih znače biološka raznolikost i priroda. Napravljena u partnerstvu s tajništvom Konvencije o biološkoj raznolikosti Ujedinjenih naroda, ta platforma služi za osvještavanje o vrijednostima bioraznolikosti pokretanjem globalnih razgovora o temama kao što su klimatske promjene, zdravi oceani i održivo poslovanje. Taj projekt podržava Njemačko savezno ministarstvo zaštite okoliša, očuvanja prirode, graditeljstva i nuklearne sigurnosti, uz financiranje Međunarodne inicijative za klimatske promjene.
 

GRADOVI KOJI SU SUDJELOVALI U EARTH HOURU 2018.

HRVATSKA:
Beli Manastir
Belišće
Bjelovar
Crikvenica
Čakovec
Čazma
Daruvar
Delnice
Donja Stubica
Donji Miholjac
Drniš
Dubrovnik (Zidine)
Duga Resa
Đakovo
Đurđevac
Gospić
Grad Hvar
Grad Korčula
Grad Krk
Imotski
Ivanec
Ivanić-Grad
Jastrebarsko
Klanjec
Karlovac
Koprivnica
Knin
Križevci
Kutina
Labin
Lepoglava
Lipik
Ludbreg
Makarska rivijera: Makarska, Brela, Baška Voda, Promajna, Tučepi, Podgora, Bratuš, Drašnice, Igrane, Živogošće, Drvenik, ZaostrogPodaca, Brist, Gradac
Mali Lošinj
Nin
Novigrad
Novi Vinodolski
Ogulin
Orahovica
Oroslavje
Osijek (Tvrđa)
Otok
Pag
Pazin
Perušić
Pleternica
Poreč
Požega
Pregrada
Prelog
Pula (Arena)
Rab
Rijeka​​ (Trsatska gradina, Gradski toranj, Korzo...)
Rovinj
Slatina
Slavonski Brod
Split (Dioklecijanova palača)
Šibenik 
Trogir
Umag
Varaždin
Velika Gorica
Vinkovci
Virovitica
Vukovar
Zadar (Foša)
Zagreb (Katedrala, Zrinjevac)
Zaprešić
SLOVENIJA:
Celje
Duplek
Izola
Hoče-Slivnica
Konjice
Krško
Lendava
Logatec
Ljubljana
Maribor
Mengeš
Mislinja
Murska Sobota
Nova Gorica
Novo Mesto
Občina Muta
Postojna
Ptuj
Slovenj Gradec
Središče ob Dravi
Šmartno ob Paki
Veržej
Vitanje
 rel=
U Satu za planet Zemlju sudjelovalo je 188 zemalja svijeta
© WWF
BOSNA I HERCEGOVINA:
Banja Luka
Bihać
Bijeljina
Bosanska Krupa
Brčko
Bugojno
Čapljina
Doboj
Foča
Gradiška
Ključ
Mostar
Prijedor
Sarajevo
Tešanj
Travnik
Trebinje
Višegrad
Zvornik
 

​POTPIŠITE PETICIJU ZA SPAS DRAVE!

 
	© WWF
Ovog Sata za planet Zemlju ne dopustite uništenje Drave!
© WWF
Ovog Sata za planet Zemlju dajte svoj glas za očuvanje rijeke Drave
U Hrvatskoj smo ove godine fokus stavili na rijeku Dravu kojoj je neophodna pomoć od svih ljubitelja prirode. Pokrenuta je peticija namijenjena županu Koprivničko-križevačke županije Darku Korenu u kojoj se traži da se odustane od plana izgradnje hidroelektrana.   
 
Svojim tokom na području gdje se planira izgradnja hidroelektrana Molve 1 i 2, Drava je jedna od posljednjih prirodnih rijeka u Europi. Uđu li hidroelektrane u Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije, ostvarit će se zakonski preduvjet za njihovu izgradnju, a time bi se nepovratno uništila iznimna biološka raznolikost ovog područja koje nazivamo Europskom Amazonom. Stoga je vrijeme da kažemo: „Dosta je! – Spasimo rijeku Dravu od izgradnje hidroelekrana!“

Potpišite peticiju za spas Drave!