Sredozemna medvjedica

 / ©: WWF-Canon / Jacques TROTIGNON
Mediterranean monk seal (Monachus monachus). One of the species to benefit from a no-take zone in Turkey.
© WWF-Canon / Jacques TROTIGNON

Jedan od najrjeđih sisavaca na svijetu

Rijetka sredozemna medvjedica (Monachs monachus) jedan je od šest najugroženijih sisavaca na svijetu. 
 
Ove neuhvatljive životinje nekada su živjele uz obale Crnog mora, Sredozemlja i Atlantskog oceana od Portugala do Senegala. Međutim, danas ih je preostalo oko 500 u dva glavna područja: istočnom Sredozemnom moru (Mediteranska populacija) i sjeverozapadnoj Africi (Atlantska populacija). U oba područja medvjedice su raspršene i izolirane. 
 

Voljene stoljećima

 
Sredozemne medvjedice su dugo bile dio mediteranske kulture. Stari Grci su ih stavili pod zaštitu Posejdona i Apolona zbog njihove ljubavi prema suncu i moru. Glava sredozemne medvjedice se nalazi na jednoj od prvih izrađenih kovanica iskovanih otprilike 500 godina prije Krista. Homer i Aristotel su spomenuli medvjedice u svojim pisanjima. Jednako tako su ribari i putnici na moru smatrali dobrim znamenjem vidjeti sredozemnu medvjedicu.
 

Od kolonija do špilja

 
Sredozemne medvjedice su izvorno živjele u kolonijama na otvorenim plažama i rtovima. Bile su lak plijen ljudima koji su ih lovili zbog njihove kože koju su koristili za izradu šatora, cipela i odjeće te njihove masti koja se koristila za svjetiljke i svijeće. Postoje dokazi da se broj sredozemnih medvjedica prvi put smanjio tijekom izlova za vrijeme Rimskog carstva. Pad Rimskog carstva je omogućio vrsti kratku mogućnost za oporavak da bi se komercijalno iskorištavanje povećalo tijekom srednjeg vijeka. 
 
Taj izlov je izbrisao najveće kolonije iz Sredozemnog mora. Preživjele medvjedice se više nisu okupljale na otvorenim područjima već su počele živjeti u malim grupama na nepristupačnim kamenitim obalama i morskim špiljama. 
 

Daljnji pritisak

 
Do kraja 1900-tih, populacije sredozemnih medvjedica su dalje opadale te se njihova rasprostranjenost drastično smanjila zbog prekomjernog izlova, uništavanja staništa, iscrpljivanja zaliha riba i kompeticije s lokalnim ribarskim obrtima. Bez mjera zaštite, ova vrsta vjerojatno ne bi mogla preživjeti u Sredozemnom moru. 

Sredozemna medvjedica viđena je 2010. godine i u Jadranskom moru.