Sredozemno more i obala

 / ©: WWF-MEDITERRANEAN / E. PARKER
Tourists on the beach and estuary of small river, Cap Serrat, Tunisia.
© WWF-MEDITERRANEAN / E. PARKER

Očuvanje morske bioraznolikosti Mediterana

Sredozemno more je zatvoreno more s drugim po redu najvišim svjetskim postotkom endemičnih vrsta koji uključuju morsku cvjetnicu posedoniju i kritično ugroženu sredozemnu medvjedicu.
 
Vrste također uključuju i 18 kitova, 100 milijuna godina staru glavatu želvu te komercijalno važne tunu i sabljarku.
 
Trenutačno je manje od 1% Sredozemnog mora zaštićeno.
 
Mi radimo na osnivanju morskih i obalnih zaštićenih područja s ciljem očuvanja najvažnijih područja biološke raznolikosti. Promoviramo sustav upravljanja ribarstvom koji ne uništava nepovratno morsku produktivnost. Također pokušavamo osigurati da se mjere protiv onečišćenja propisane internacionalnim konvencijama, npr Barcelonskom konvencijom, prihvate i primjene. 
 
WWF Mediteran radi na pan-Mediteranskoj razini i usmjeravamo većinu svojih aktivnosti na morska područja u Hrvatskoj, Libiji, Tunisu i Turskoj.  
 

Domaćin 18 vrsta kitova…

 
Sreedozemno more je dom nekoliko ugroženih morskih vrsta:
 
 
  • Sredozemnoj medvjedici (Monachus monachus) od kojih 350-400 danas preživljava u prirodi.
  • Zelenoj želvi (Chelonia mydas) i 100 milijuna godina staroj glavatoj želvi (Caretta caretta) koje polažu jaja na obalama Sredozemnog mora. 
  • Čak 18 vrsta kitova, od kojih se 7 može opaziti tokom cijele godine: bjelogrli dupin, veliki sjeverni kit, ulješura, obični dupin, prugasti dupin, dobri dupin i glavati dupin. 
  • Endemičnoj morskoj cvjetnici posedoniji koja ima ključnu ulogu u zaštiti obala jer djeluje kao zaštitni pojas za morske struje i valove.
 

Ravnoteža života

 
Mediteran kompleksno povezuje prirodu i ljude. Kamenita morska dna su dom algama i beskralješnjacima kao što su koralji, mekušci i rakovi. Oni djeluju kao utočište, hranidbena ili mrijesteća područja za mnoge vrste riba. Ta riba je izvor hrane za život za 150 milijuna stalne populacije na mediteranskoj obali.
 
Sredozemno more je također važno područje za komercijalni ribolov. Od 900 vrsta riba koje nastanjuju Mediteran čak 100 se izlovljava komercijalno. Neke od tih vrsta imaju visoku tržišnu vrijednost.
 
Spektakularni obalni krajolik i blaga mediteranska klima privlače veliku turističku aktivnost od koje profitiraju i lokalne zajednice.
 
Ipak, treba znati da ti resursi nisu neograničeni te prekomjerno iskorištavanje može nepovratno izmijeniti prirodnu ravnotežu. 

Prijetnje

Urbanizacija i turizam

Otpadne vode koje proizvodi 150 milijuna stanovnika uz obale Sredozemnog mora iznose 3,8 milijardi kubičnih metara godišnje. Dodatnih 2,5 milijuna kubičnih metara proizvede 220 milijuna turista koji godišnje posjete regiju. Ovi brojevi se ubrzano povećavaju svake godine. 
 
Onečišćenje
Vode Mediterana su ograđene kopnom i imaju nisku brzinu obnove (80 do 90 godina) pa su izrazito osjetljive na onečišćenje. 
 
Iz mora…
Svake godine 600.000 tona sirove nafte se namjerno izbacuje u more zbog ribarskih aktivnosti.
 
S kopna…
Čak 80% kanalizacijske vode u gradovima se izbacuje bez tretiranja. Dodatak tome su poljoprivredni isteci pesticida, nitrata i fosfata koji zagađuju Sredozemno more. 
 

Prelov ribe

U Sredozemnom moru se godišnje ulovi oko 1,5 milijuna tona ribe. Destruktivne i često ilegalne metode ribarstva, koje uključuju koče, dinamit, dugolinijske udice i plutajuće mreže su iscrpile riblje zalihe. 
 
Plutajuće mreže su također odgovorne za nenemjerne smrti i slučajne ulove krovnih vrsta kao što su kitovi i morske kornjače. 
 
Iscrpljivanje ribljih zaliha se također očituje u ulovu malih i nezrelih riba. Čak 80% tuna i sabljarki u Mediteranu je ispod prosječne veličine. 

Jačanje mreže morskih zaštićenih područja u Hrvatskoj

mediteranska tuna

  •  Visoko cijenjena zbog sushija i sashimija, plavoperajna tuna je najcjenjenija riba na svijetu. Zbog toga je i u velikoj nevolji. 

    Saznajte više