Klimatske promjene

Ekstremni događaji poput velikih požara, poplava, erozija zemljišta, oluja i valova tropskih vrućina privlače pažnju medija i javnosti općenito. Statističke analize pokazuju da je nastanak ovih pojava povećan zbog klimatskih promjena.
 
Klima se na Zemlji oduvijek mijenjala. Do početka industrijske revolucije, klima se mijenjala kao rezultat promjena prirodnih okolnosti. Danas, međutim, termin klimatske promjene koristimo kada govorimo o promjenama klime koje se događaju od početka dvadesetog stoljeća, a nastale su kao rezultat čovjekovih aktivnosti.
 
Od 1990. godine svijet je iskusio 12 najtoplijih godina otkako se temperature mjere i bilježe. Po padajućem redu 11 najtoplijih godina ikad izmjerenih bile su: 1998. i 2005. (zajedno), 2002. i 2003. (zajedno), 2001., 1997., 1995., 1990. i 1999. (zajedno), 1991. i 2000. (zajedno). 
 
Dokazano je da se globalno zagrijavanje ne događa samo od sebe i da je posljedica antropogenog utjecaja. U ovom trenutku prosječna temperatura na Zemlji je za 0.8 stupnjeva viša nego prije industrijske revolucije, odnosno prije nego što su ljudi masovno počeli trošiti fosilna goriva i gomilati ugljični-dioksid u atmosferi. 
 
Ugljični-dioksid (CO2), plin koji se oslobađa sagorijevanjem ugljena, nafte, naftnih derivata i plina, najznačajnije utječe na globalno zagrijavanje. Oko 22 milijarde tona ugljičnog-dioksida ispusti se u atmosferu svakoga dana, 700 tona svake sekunde! 
 
Ovakav trend emisije ugljik-dioksida mogao bi povećati prosječnu Zemljinu temperaturu za 1,4 – 6,4 °C do kraja ovog stoljeća. Vjeruje se da bi povećanje temperature već iznad 2 °C dovelo do opasne promjene klime i razornog utjecaja na biljne i životinjske zajednice.