Priroda u opasnosti | WWF

Priroda u opasnosti

 rel=
Utjecaj klimatskih promjena na divlji svijet
© WWF
Znanstvenici predviđaju da bi globalno zagrijavanje moglo doprinijeti masovnom istrebljenju divljih životinja u bliskoj budućnosti, djelovanjem na čak milijun vrsta, što je oko četvrtine svih nama poznatih vrsta.

Životinje i biljke koje su navikle na hladnije klimatske uvjete morat će se pomicati prema polovima ili uzbrdo, čak i uslijed malih promjena klime. Ovaj proces je već primijećen na mnogim mjestima – u Alpama, u planinskim predjelima Queenslanda u Australiji i maglovitim šumama Costa Rice. 
 
Utjecaj na vrste postaje toliko značajan da njihovo kretanje može služiti kao pokazatelj zagrijavanja planeta. Oni su tihi svjedoci brzih promjena koje se odvijaju na Zemlji. 
 
Neke od vrsta koje su ugrožene promjenom klime su: 

Velika panda – Kina

 
	© Michel GUNTHER / WWF
Velika panda iz kineske provincije Sichuan
© Michel GUNTHER / WWF
Budućnost velike pande ostaje nesigurna zbog brojnih opasnosti koje prijete ovoj vrsti. Njeno stanište u šumama planinskog područja jugozapadne Kine je nejednako raspoređeno, te su populacije velike pande male i izolirane jedna od druge. 
Bambus, kao osnova ishrane ove pande, također je dio osjetljivog ekosustava koji mogu ugroziti promjene izazvane globalnim zagrijavanjem. Krivolov je i dalje prisutna prijetnja, pa je u divljini ostalo svega 1600 primjeraka ove vrste.  

Morske kornjače

 
	© WWF / Michel Gunther
Glavata kornjača (Caretta caretta) u Sredozemnom moru
© WWF / Michel Gunther
Morske kornjače svoja jaja liježu na plažama, od kojih su mnoge ugrožene povišenim nivoom mora. Promjena klime također prijeti mladunčadi morske kornjače, jer temperatura gnijezda jako utiče na pol: najhladniji dijelovi daju mužjake mladunce, dok se u toplijima razvijaju ženke. Ovo konstantno grijanje gnijezda smanjuje broj mužjaka i ozbiljno prijeti populaciji kornjača. 

Orangutan s Bornea – Indonezija

Portrait of a young Orang-utan (<i>Pongo pygmaeus</i>). 
	© WWF / Alain COMPOST
Portret mladog orangutana (Pongo pygmaeus)
© WWF / Alain COMPOST
Njegovo posljednje uporište koje je ostalo u prašumama Indonezije ugroženo je nizom pritisaka, uključujući promjenu klime, što ovu životinju izlaže riziku od istrebljenja u roku od nekoliko desetljeća. S globalnim zagrijavanjem koje povećava trajanje i učestalost suša, šumski požari su sve češći u ovim veoma gustim šumama, što još više prorjeđuje životni prostor orangutana. 

Kitovi – Amerika

 
	© WWF / Jim Darling
As humpback whales breed in different places at different times, it is critical that whale sanctuaries are not limited to the South Pacific.
© WWF / Jim Darling
Plavi kit iz sjevernog Atlantika jedan je od najugroženijih od svih velikih kitova, s dugom poviješću eksploatacije od strane čovjeka. Budući da sve toplija voda sadrži manje planktona kojima se kit hrani, dostupnost hrane zbog nestalnosti klime također postaje sve veći uzrok smrtnosti. 
Između 300 i 350 primjeraka još postoji, s malo nade za rast populacije. 

Slonovi - Afrika

 
	© Martin Harvey / WWF
African savanna elephant (Loxodonta africana africana); Amboseli National Park, Kenya
© Martin Harvey / WWF
Slonovima u Africi prijeti niz opasnosti, uključujući ograničavanje životnog prostora, što ih tjera na češće sukobljavanje s ljudima. Sa smanjenim životnim prostorom, slonovi neće moći pobjeći od promjena na svom staništu koje prouzrokuje globalno zagrijavanje. 

Tigar – Indija

Sumatran tiger, Sumatra, Indonesia. 
	© WWF / Alain COMPOST
Sumatran tiger, Sumatra, Indonesia.
© WWF / Alain COMPOST
Približno 6000 jedinki tigrova ostalo je u divljini, kao posljedica krivolova, gubitka staništa i siromašenja prirodnog plijena tigrova. 
Lovci, trgovci i siromašno lokalno stanovništvo koriste šumu za opstanak, i direktna su konkurencija tigru. Neka od najvećih preostalih područja gdje se tigrovi nalaze su šume mangrovog drveća u Indiji. Predviđeni rast nivoa mora mogao bi tigru zauvijek oduzeti taj njegov životni prostor. 

Žabe - Australija

 
	© WWF / John RATCLIFFE
White-lipped or Giant treefrog Litoria infrafrenata Irian Jaya, Indonesia.
© WWF / John RATCLIFFE
Približno 6000 jedinki tigrova ostalo je u divljini, kao posljedica krivolova, gubitka staništa i siromašenja prirodnog plijena tigrova. 
Lovci, trgovci i siromašno lokalno stanovništvo koriste šumu za opstanak, i direktna su konkurencija tigru. Neka od najvećih preostalih područja gdje se tigrovi nalaze su šume mangrovog drveća u Indiji. Predviđeni rast nivoa mora mogao bi tigru zauvijek oduzeti taj njegov životni prostor. 

Koralji

Australia's 2,000km-long Great Barrier Reef is the world’s largest coral reef. 
	© WWF / Jürgen FREUND
Australia's 2,000km-long Great Barrier Reef is the world’s largest coral reef.
© WWF / Jürgen FREUND
Koraljni grebeni su važni za više od jedne četvrtine svih morskih vrsta, uključujući više od 4,000 vrsta riba. Oni predstavljaju skloništa, mrjestilišta i hranilišta za veliki broj morskih organizama kao što su jastozi, rakovi, morske zvijezde i morske kornjače.
 
Globalno zagrijavanje dovodi i do zagrijavanja mora, što prouzrokuje izbjeljivanje koralja, pri čemu koralji izgube simbiontske alge koje su im neophodne za opstanak. Ugljični dioksid čini more kiselijim, što predstavlja dodatni problem za održavanje vanjskog kostura koralja.