Oceani, mora i obale

Ovo nije planet Zemlja, ovo je planet Voda.

Oceani prekrivaju 71% površine našeg planeta i čine do 95% svih životnih prostora pogodnih za život. 
 
Kotrljajući valovi, staklena mirnoća ili hladan led koje vidimo na površinama oceana kriju zadivljujuću raznolikost podzemnih svjetova – od suncem osvijetljenih koraljnih grebena do tamnih brazdi abisala, od šuma divovskog kelpa do zajednica školjaka grupiranih oko vrućih hidrotermalnih izvora, od plimnih mangrova do prostranog otvorenog oceana… 
 / ©: Anton Vorauer / WWF-Canon
Breaking waves, Tenerife, Canary Islands. Spain.
© Anton Vorauer / WWF-Canon
Bogata bioraznolikost
 
Život je započeo u oceanima i nastavlja napredovati u ovim raznolikim staništima. S više od stotinu milijuna vrsta – od najveće životinje koja je ikad živjela na Zemlji, plavetnog kita, do najsitnijih bakterija – morska bioraznolikost daleko nadmašuje onu na kopnu. A nove vrste se otkrivaju stalno. 
Ključna uloga za život na kopnu…
 
Oceani također imaju velik utjecaj na nas, ljubitelje kopna. Oni proizvode 70% našeg kisika, apsorbiraju toplinu i redistribuiraju tu toplinu diljem svijeta te dominiraju svjetskim vremenskim sustavima.
 
…i oblikovatelji ljudske povijesti
 
Oceani su također oblikovali ljudsku povijest, kulturu i živote – i nastavljaju to raditi. Hranimo se njihovim resursima, sunčamo na njihovim plažama, plivamo na njihovim valovima, ronimo u njihovim divotama, šaljemo svoju robu i neobrađene materijale po njihovoj površini i rudarimo u njihovim mineralima i naftom bogatim dnima. Rijetki su ljudi koji nisu na neki način pod utjecajem oceana, čak i ako ga nikada u životu nisu imali prilike vidjeti uživo. 
Aerial view of an island in the Great Barrier Reef, Australia. / ©: WWF-Canon / Martin HARVEY
Aerial view of an island in the Great Barrier Reef, Australia.
© WWF-Canon / Martin HARVEY

Priobalje – neka od biološki najbogatijih područja na Zemlji

 
Tek 10% oceanskog okruženja odlazi na priobalje. Unatoč tome upravo je obalna zona dom za više od 90% morskih vrsta. Primjerice, od 13.200 poznatih vrsta morske ribe, čak su 80% priobalne. 
 
Obalna zona ima najviše hranjivih tvari od svog morskog okoliša. Zahvaljujući sunčevim zrakama koje prodiru kroz plitke vode, biljke u moru mogu rasti, a morsko tlo dom je brojnim organizmima. Kao rezultat toga, razvio se velik broj izuzetno produktivnih i složenih obalnih ekosustava.
Ne samo da u tim ekosustavima postoji raznolikost života, nego mnogi služe i kao mrjestilišta za glavninu biodiverziteta u cijelom oceanskom sustavu. Ti ekosustavi također pomažu zaštititi obale od erozije nastale jakim olujama, odnosno jakim valovima poput tsunamija. 
Obale imaju i velik utjecaj na ljude. Prema UN-u, oko 3,6 milijardi ljudi, odnosno 60% ukupne svjetske populacije, živi u obalnom području. Oko 80% svih turističkih mjesta nalaze se u obalnom području. Većina dobara koje izvlačimo iz oceana, od ribe do ulja ili nafte, dolazi iz obalnih područja. Obalni ekosustavi također osiguravaju brojne usluge koje pomažu ljudima diljem svijeta.