Prašume, džungle, šume i stabla

Ujedinjeni narodi su proglasili 2011. godinu Međunarodnom godinom šuma. WWF u skladu s time planira raditi na povećanju zaštite svjetskih šuma. 
 / ©: Carlos Drews / WWF-Canon
Aerial view of mangrove forest, divided by the Nandamojo River, Junquillal Beach; Pacific coast of Costa Rica.
© Carlos Drews / WWF-Canon

Šume u brojkama:

  • Šume pokrivaju 31% ukupnog kopnenog područja
  • Sredstva za život za 1,6 milijardi ljudi ovise o šumama
  • Šume su dom za više od 300 milijuna ljudi diljem svijeta
  • Trgovanje šumskim proizvodima procijenjeno je 2004. godine na 327 milijardi dolara
  • Šume su dom za 80% kopnene biološke raznolikosti 

Život u šumi: šira slika

 
Kada bi vas netko upitao koja je definicija šuma, vjerojatno biste odmah pomislili na drveće… 
Drveće dominira – to su najveći organizmi koji su prisutni ondje, mnogo ih je i nepokretni su. Ipak, šuma je zajednica ne samo biljaka i životinja, već i mikroorganizama. 
 
Ako izmiješamo nežive, abiotske čimbenike kao što su klima i voda, te kompleksne međuodnose između organizama i okoliša, tek smo tada bliže stvarnom razumijevanju ovog ekosustava. 
 

Više od dvije trećine poznatih kopnenih vrsta

 
Više od 30% Zemljine površine je prekriveno šumama. One su među najznačajnijim skladištima biološke raznolikosti na kopnu udomljavajući više od dvije trećine poznatih kopnenih vrsta. K tome su i utočište najvećem dijelu ugroženih vrsta.  
 

Šume i ljudi

 
Ljudi u mnogočemu imaju koristi od šuma, uključujući drvo dobiveno od stabala, hranu od životinja, korištenje za ispašu, rekreaciju, medicinske usluge i drugo. 
 
Zaštitari prirode i dalje raspravljaju oko tehničke definicije šume. Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu (The Food and Agriculture Organization – FAO), šuma ne prestaje biti šumom ako stabla nestanu. 
 
Iako to može biti tako, bitno je shvatiti da se nestanak zelenog pokrova i rezultirajuća prijetnja staništima i ljudskom postojanju uklapa u širu sliku života na zemlji. 
 

Šumski ekosustav

 
Šuma je kompleksan ekosustav – biološki sistem s izrazitim mnoštvom međuodnosa živog dijela okoliša (biljke, životinje i mikroorganizmi) jednih prema drugima i s drugim, neživim, anorganskim ili abiotskim dijelom (tlo, klima, voda, organski ostaci, stijene).
 

Šumska raznolikost i rasprostranjenost

 
Šume dolaze u svim veličinama i tipovima – od sjevernih tajgi do šikara u sušnim područjima pa do tropskih kišnih šuma u vlažnim tropima. 
Nalazimo ih na pomičnim glečerima1, u slatkovodnim i slanim vodama, na arktičkim planinskim padinama. Ne dolaze izolirane od ostatka krajobraza. Tip šume određenog područja ovisi o mnogim elementima, uključujući klimu, tlo, izvore voda, režim padalina, izvore sjemenja i ljudski utjecaj. 
Kompleksni ekološki odnosi vezani uz šume mogu omogućiti ljudima da profitiraju od njih na razne načine. Međutim, dublje razumijevanje ovih odnosa je ključno za razvoj efektivnog upravljanja šumama i opcija stvaranja pravila i propisa. 
 
1Izvor: Forest ecosystem by Bernard T. Bormann, Judy L. Meyer, Tim Schowalter, Everett Hausen. McGraw-Hill Encyclopedia of Science & Technology. 

Rad WWF-a

WWF radi na zaštiti šuma od svog osnutka prije 50 godina. Današnji je rad usmjeren na očuvanje preostalih šuma te na poslovanje u partnerstvu kako bi se promoviralo održivo šumarstvu. 
  •  / ©: (c) WWF