Rijeke, jezera i močvarna područja

Slatka voda se može definirati kao voda s manje od 0,5 ppt otopljene soli. (Morska voda ili slana voda ima više od 50 ppt-a). 
 
Ultimativni izvori slatke vode su kiša i snijeg.
 
Slatkovodni sistemi su rijeke, potoci, jezera, ribnjaci, podzemne vode, špiljske vode, izvori, poplavne nizine i močvare (cretovi, bare i močvare u užem smislu riječi). 
 
Slatka voda omogućuje vodu za piće, zdravstvo, poljoprivredu, transport, stvaranje električne energije i rekreaciju. Također stvara staništa mnogim životinjama i biljakama. 
 
Ne možemo živjeti bez slatke vode. 
 / ©: en.wikipedia.org/wiki/User:Citynoise
Map showing drainage basins for the major oceans and seas; grey areas are endorheic basins that do not drain to the ocean.
© en.wikipedia.org/wiki/User:Citynoise

"Oblik" slatke vode

Rijeke koje vidimo, jezera kojima plovimo, močvare u koje zapinjemo – tamo su gdje jesu zbog fizičke geografije koja ih okružuje. 
 
Ti su oblici fizičke geografije nazvani porječjima. 
 
Porječje je kopneno područje gdje voda od kiše ili otopljenog snijega otječe nizvodno u vodenu površinu kao što su rijeka, jezero, brana, estuarij, močvara, more ili ocean. Stoga porječje uključuje izvore i rijeke koje nose vodu kao i kopnene površine iz kojih voda otječe u te kanale. 
 
Porječje zapravo djeluje poput lijevka – skuplja svu vodu nekog područja koja se nalazi u bazenu i kanalizira je u vodene tokove. 
 
Svako porječje je topografski odvojeno od okolnih bazena grebenom, brdom ili planinom koji su poznati kao vododjelnici ili slivovi. 

Gdje je voda?

Samo 3% vode na Zemlji u prirodi je slatka voda. Oko dvije trećine vode zamrznuto je u ledenjacima i polarnim kapama. Preostala većina je podzemna voda te je samo 0,3% površinska voda. 
 
Slatkovodna jezera sadržavaju sedam osmina ove površinske slatke vode. Samo mala količina se nalazi u rijekama. 
 
Atmosfera sadržava 0,04% vode.