Važnost biološke raznolikosti

 / ©: Martin HARVEY / WWF-Canon
Fynbos is known for its high diversity of rare plant species. Cape Floral Kingdom, Western Cape, South Africa.
© Martin HARVEY / WWF-Canon
Svi smo mi sastavni dio prirode; naša je sudbina usko povezana s biološkom raznolikošću, ogromnom raznolikošću životinja i biljaka, mjesta gdje one žive i okolišem koji ih okružuje… Oslanjamo se na raznolikost života kako bismo si osigurali hranu, gorivo, lijekove i druge potrepštine bez kojih jednostavno ne možemo živjeti. Ipak, ta bogata raznolikost nevjerojatnom se brzinom gubi zbog ljudskih aktivnosti. To nas sve oslabljuje i slabi sposobnost živih sustava o kojima ovisimo kako bismo se oduprli rastućim prijetnjama kao što su klimatske promjene. 
 / ©: (l-r) Y.-J. REY-MILLET | Edward PARKER | Terry DOMICO | Fritz PÖLKING | Michel GUNTHER
Razni medvjedi: mjesečev medvjed (ursus thibetanus), medvjed naočar (tremarctos ornatus), sunčev medvjed (helarctos malayanus), bijeli medvjed (ursus maritimus) i panda (ailuropoda melanoleuca)
© (l-r) Y.-J. REY-MILLET | Edward PARKER | Terry DOMICO | Fritz PÖLKING | Michel GUNTHER

Sam pojam “bioraznolikost” je relativno nov, osmišljen 1985. godine spajanjem dviju riječi - biološka raznolikost. Na simpoziju 1986. godine, nakon izdavanja knjige „BioDiversity“ (Wilson 1986), čiji je urednik biolog  E. O. Wilson, prihvaćeno je korištenje ove riječi i njenog koncepta.

Ali, zašto se uopće bavimo temom bioraznolikosti?

Odgovor je jednostavan. Svijet je, u posljednjih nekoliko desetljeća, počeo gubiti vrste i staništa rastućom i zabrinjavajućom brzinom.

Zašto?

Najviše zbog ljudskih aktivnosti.

Koliko vrsta gubimo?

Vrlo je teško odgovoriti na ovo pitanje. Naime, mi zapravo ne znamo konačan broj vrsta koje postoje na planetu, jer se nove vrste pronalaze svakodnevno. 

"Znanstvenici su bili iznenađeni pronalaskom ogromne količine raznolikosti insekata u tropskim šumama 1980. godine. U jednom istraživanju, na samo 19 stabala u Panami, 80% od 1200 vrsta tvrdokrilaca koje su pronađene bile su nepoznate znanosti... Začuđujuće je da znanstvenici imaju više podataka o broju zvijezda u svemiru, nego o broju vrsta na planetu Zemlji." WRI (www.wri.org)
Ako ne znamo koliko vrsta postoji na planetu, kako onda možemo znati točan broj vrsta koje gubimo?
Postoji veliki broj podataka koji ukazuju da trenutno stanje nije dobro… Kako bismo predočili nivo gubitka bioraznolikosti s kojim se suočvamo, proći ćemo kroz kratku znanstvenu analizu…
 
  • Ubrzan gubitak vrsta koji vidimo danas je od 1000 do 10000 puta veći nego prirodni tok izumiranja vrsta*, upozoravaju stručnjaci.
  • Stručnjaci procjenjuju da svake godine nestane između 0.01 i 0.1% cjelokupnog broja vrsta.
  • Ako za primjer uzmemo da je niža procjena ukupnog broja vrsta točna - tj. da postoji oko 2 milijuna različitih vrsta na našem planetu** - onda godišnje nestane između 200 i 2000 vrsta.
  • Ali ako je viša procjena broja vrsta točna – tj. da postoji 100 milijuna različitih vrsta na planetu – tad svake godine nestane između 10000 i 100000 vrsta.
 
Za razliku od masovnih izumiranja koja su bila prouzrokovana zbivanjima iz geološke povijesti našeg planeta, za izumiranje o kojem govorimo ovdje gotovo je isključivo odgovorna jedna vrsta - naša. 


* Stručnjaci koriste termin “background extinction rate”, što je u suštini tok izumiranja vrsta koji bi se odvijao kad na planetu ne bi bilo ljudi.
 
 / ©: iStockPhoto / Hernan Pardo
Various beetle species.
© iStockPhoto / Hernan Pardo

Kako problem gubitka biološke raznolikosti utječe na ljude?

Biološka raznolikost je resurs od kojeg ovise obitelji, zajednice, nacije i buduće generacije. To je veza između svih organizama na planeti, spajanje ekosustava u kojem sve vrste imaju svoju ulogu. Drugim riječima, to je mreža života.
Prirodne resurse naše planete čine biljke, životinje, zemljište, voda, atmosfera, čak i sami ljudi! Svi zajedno činimo dio ekosustava naše planete, što znači da ako postoji kriza bioraznolikosti, naše zdravlje i sredstva za život će se također naći u opasnosti.
Količina i tempo kojim trenutno koristimo prirodne resurse naše planete nadilazi održivost sa čak 25%. Direktan efekt ovakvog odnosa prema prirodnim resursima je jak pritisak i izazivanje opasnosti na vrste, staništa i lokalne zajednice (kao primjer navodimo gubitak pristupa čistoj i pitkoj vodi).
Bioraznolikost je temelj zdravlja planeta i ima direktan utjecaj na život svih nas. Smanjenje bioraznolikosti znači suočavanje milijuna ljudi s budućnošću u kojoj su zalihe hrane podložnije bolestima i štetočinama, i gdje čista i pitka voda neće biti česta pojava ili je pak neće biti dovoljno.
Za ljudsku vrstu to je zabrinjavajuća prognoza.  
© Ramona Topic / DZZP © Vida Posavec Vukelić, DZZP © J. Jeremić, DZZP © J. Jeremić, DZZP