Dijelimo vode | WWF

Dijelimo vode

Projekt “Dijelimo vode” započeo je 2007. godine s ciljem unaprjeđenja očuvanja biološke raznolikosti i zaštite prirode putem poboljšanja gospodarenja vodama u riječnim bazenima Neretve i Trebišnjice.
Park prirode Hutovo blato je odabrano za cilj zaštite od najvećeg značaja. U području gospodarenja vodama, Hutovo blato predstavlja skup svih uzvodnih utjecaja i predstavlja srce sustava u kojem se susreću vode Neretve i Trebišnjice. U području zaštite prirode, uvršteno je na popis močvara od međunarodnog značaja (Ramsarska konvencija). Značajno je za migratorne ptice, endemske vrste riba i općenito je bogato biljnim i životinjskim vrstama. 
WWF Mediteranski program je utemeljio uvaženi stručni tim s ciljem da analiziraju potrebe za vodom (kvalitetu, količinu i vrijeme) ključnih biljnih i životinjskih vrsta Parka prirode Hutovo blato. Pored istraživanja biološke raznolikosti, urađene su studije hidrologije i hidrogeologije s ciljem razumijevanja zamršenog vodnog sustava Hutovog blata koje je smješteno u krškom okruženju s bezbrojnim podzemnim kanalima koji dovode i odvode vodu. Prirodni vodni režim je značajno narušen izgradnjom hidro-tehničke infrastrukture u gornjim dijelovima bazena što ugrožava opstanak biljnih i životinjskih vrsta na ovom području. 
 
	© Edward Parker / WWF
Hutovo Blato, Bosna i Hercegovina
© Edward Parker / WWF
Cilj WWF-ovog stručnog tima je da se, koliko je moguće, oponaša prirodni proticaj vode kroz Hutovo blato. Rješenje je složeno i zahtjeva obilje znanstvenih informacija (režim voda je vrlo kompleksan), kao i usuglašavanja sa širokim spektrom dionika. Hutovo blato, primjerice, ne prima vodu iz površinskih tokova, već putem podzemlja kroz sliv Trebišnjice i Bregave. Vlažna staništa (močvare) i jezera Hutovog blata prikupljaju tu vodu te je ispuštaju kroz rijeku Krupu u rijeku Neretvu. 
WWF-ov stručni tim fokusirao se na potrebe biološke raznolikosti za vodom u Hutovom blatu. Izvršena istraživanja biološke raznolikosti prepoznala su da bi restauracija poplavljenih livada na pet glavnih točaka Parka spriječila gubitak biološke raznolikosti. Konačan zahtjev postavljen je na minimalno 10 cm razine vode na ključnim površinama u periodu od listopada do ožujka, do 10 cm u razdoblju od travnja do lipnja, i sušni period od srpnja do rujna, ali tokovi Hutova blata i Deranskog jezera ne smiju biti suhi ni u jednom periodu godine. 
 rel=
Pet poplavnih livada kao temelj očuvanja biološke raznolikosti u Hutovom blatu
© Petra Boic Petrac, WWF
U cilju dopunjavanja podataka o ovih pet ključnih površina, tim je razvio planove za monitoring (praćenje) količine vode, kvalitete vode, ihtiologije, ornitologije i flore. Paralelno s uspostavljanjem monitoringa, tim je identificirao rješenja koja bi mogla osigurati povoljne uvjete na ovih 5 ključnih površina. Dva su tipa mogućih rješenja:
 
  • Dovesti vodu do tih ključnih površina koristeći prirodne podzemne veze između Popovog i Dabarskog polja s Hutovim blatom, tj. doslovno imitirati prirodne tokove. Takva rješenja bila bi najpovoljnija ali su ona u korelaciji s brojnim nesigurnostima, i neka od tih rješenja bilo bi tehnički zahtjevno ostvariti.
  • Druga skupina rješenja su tehnička i infrastrukturna rješenja, kojima bi se osigurao dovoljan dotok vode u Hutovo blato iz susjednih umjetnih akumulacija . Ta bi rješenja bila učinkovitija u smislu osiguranja dovoljnih količina vode, ali bi zbog kvalitete vode mogla imati nepovoljne učinke koji bi mogli biti dodatna prijetnja biološkoj raznolikosti Hutovog blata. 
 
	© Edward Parker / WWF
Hutovo blato, Bosna i Herzegovina
© Edward Parker / WWF