Slatke vode | WWF

Slatke vode

Deranjsko lake, Hutovo Blato Nature Park, Bosnia & Herzegovina rel=
Deranjsko lake, Hutovo Blato Nature Park, Bosnia & Herzegovina
© Edward PARKER / WWF

Zdravi ekosustavi u riječnim slivovima Dinarskoga luka

Zaštita slatkovodnih ekosustava jedan je od ključnih ekoloških izazova današnjice. Prema najnovijem WWF-ovom Izvješću o stanju planeta, slatkovodne vrste su najugroženije, a njihov broj je u posljednjih 50 godina smanjen za više od 70 posto.

WWF je identificirao Dinarski luk i cijelu jadransku regiju zbog svojih izuzetnih slatkovodnih resursa kao jednu od 200 najvažnijih ekoregija na svijetu.

Znanstvenici su jednoglasni kada govore o bioraznolikosti Dinarskog luka, smatrajući je jedinstvenom,. Ponajviše ističu slatkovodni život i velik broj endemskih vrsta riba, puževa i drugih beskralježnjaka koji se nalaze u netaknutim rijekama, kristalno čistim planinskim jezerima i nizinskim močvarama.

U tamnim spiljama i tunelima ispod zemlje nalazi se jedinstveni krški sustav u kojem obitava veličanstveni i uglavnom neistraženi divlji svijet.
 
	© Michel Gunther / WWF
Područje Dinarskog luka bogato je brojnim rijekama, jezerima i močvarnim područjima. Ovdje se nalaze očaravajuća prirodna mjesta među kojima možemo istaknuti:

Jedno od najvećih tonućih jezera Europe (Jezero Cerknica, Slovenia)

Drugi najduži kanjon na svijetu (Rijeka Tara, Crna Gora)

Drugo najdublje jezero u Europi (Ohridsko jezero, Makedonija)

Najveću mrežu podzemnih rijeka i jezera u Europi. 

Posljednje preostale lagune i delte na Mediteranu (Hutovo Blato i Delta Neretve, Laguna Karavasta, Albania)

U Dinarskom luku živi veliki broj endemskih vrsta sisavaca, riba, ptica i vodozemaca.
 rel=
Livanjsko polje, BiH
© Andrija Vrdoljak

Prijetnje slatkovodnim ekosustavima

Močvare, rijeke i jezera u regiji pružaju stanište za više od 250 vrsta riba i više od 70 vrsta vodozemaca, od kojih su mnogi endemični.

Jedinstvene i bogate močvare su važna staništa ptica, osobito selica, koje ih koriste za odmor i hranu. Skadarsko jezero u Crnoj Gori najveće je stanište ptica u regiji i pruža utočište za 280 vrsta ptica. Livanjsko polje i Park prirode Hutovo Blato u Bosni i Hercegovini također su ključna staništa ptica. 

Zbog ljudskih aktivnosti mnoga od tih staništa sada su u opasnosti od nestajanja. Najveće prijetnje dolaze od onečišćenja, regulacije vodotoka i uništavanja staništa, izgradnje brana i akumulacija, navodnjavanja, upoznavanja invazivnih vrsta, prekomjerne uporabe vode u industriji i nekontroliranog ribolova i krivolova.​

Najveća prijetnja rijekama dolazi od razvoja hidroenergije. U opasnosti su osim udaljenih prirodnih područja također i kulturne i povijesne lokacije poput Nacionalnog parka Sutjeska gdje postoji i plan izgradnje niza malih hidroelektrana.

Iako je u prošlosti velik postotak slatkovodnih ekosustava bio uništen regulacijom ili razvojem hidroenergije, još uvijek postoje mnoga netaknuta područja u regiji, oaze bioraznolikosti, izuzetne prirodne ljepote koje treba zaštititi od neadekvatnog upravljanja i loših praksi.
 rel=
Kopački rit - pod prijetnjom
© Mario Romulic

WWF-ova rješenja

Cilj slatkovodnog programa WWF-a je osigurati zdrave ekosustave u Dunavskom i Jadranskom slivu te zaštititi održivo upravljanje močvarama, kao i promicanje politike i pristupa koji će pomoći očuvanju prirodnih rijeka i omogućiti lokalnim zajednicama održivo korištenje njihovih resursa.

WWF pomaže izgraditi kapacitete donositelja odluka, ukazujući na velike prijetnje biološkoj raznolikosti i demonstrirajući praktična rješenja koja doprinose poboljšanju politike i prakse upravljanja vodama.

Kako bi se osigurala zaštita slatkovodnih staništa WWF Adria radi na:
  • Zaštiti prioritetnih močvarnih područja (Livanjsko polje, Hutovo blato, rijeka Neretva, jezero Skadar)
  • Očuvanju rijeka promicanjem načela održive hidroenergetike (DASHI projekt)
  • Promjeni zakonodavnog okvira (prirodnog protoka, zone zabrane, IRBM - integriranog upravljanja riječnim slivom, primjeni direktiva EU)
  • Proglašavanju novog zaštićenog područja (UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, tzv. Europske Amazone)
  • Održivo upravljanje vodama u privatnom sektoru (upravljanje vodama)
Za više informacija u globalnom programu slatkovodnih rijeka kliknite ovdje.