Zaštićena područja za prirodu i ljude | WWF

Zaštićena područja za prirodu i ljude

 rel=
Nacionalni parkd Durmitor u Crnoj Gori
© Martin Šolar, WWF Adria
U listopadu 2015. godine WWF Adria je započela projekt naziva „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ (Protected Areas for Nature and People, PA4NP). Tijekom četiri godine WWF će u zemljama regije Dinarskog luka raditi s donosiocima odluka na temama zaštite prirode, argumentirano tražeći da se sve vrijednosti koje donose ekosustavi uključe u razvojne strategije vlada osam zemalja: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Makedonije, Slovenije i Srbije.
Kao relevantan sugovornik, WWF će upotrijebiti socijalne i ekonomske dobrobiti parkova kojima se dobro upravlja, prikupiti argumente i informacije potrebne za odlučivanje te podsjetiti donosioce odluka na obveze iz dokumenta „Velika pobjeda za Dinarski luk“, koji su prihvatili 2013. godine. To je WWF-ov doprinos zemljama regije u provedbi Aichi ciljeva na koje su se obvezali 2011. godine u okviru UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti.

Identificirat će sektore i ključne donisoce odluka, uključujući poslovni sektor, te s njima razviti suradnju. WWF i partneri imaju argumente koji će pokazati koja je uloga parkova i važnost usluga njihovih ekosustava za razvoj gospodarstva zemalja regije. Poslužit će se WWF-u znanim primjerima dobre prakse iz svjetskih zaštićenih područja, a tamo kod nas gdje ih nema, radit će na terenu s odabranim parkovima kako bi demonstrirali te vrijednosti.  

Osiguravanje ljudskih prava

Važna komponenta projekta je poštivanje i osiguravanje temeljnih ljudskih prava, posebno kroz načela:
- pravo na informaciju,
- sudjelovanje svih društvenih skupina, posebice ranjivih,
- nediskriminaciju i ravnopravnost,
- poštivanje principa odgovornosti i transparentnosti.
 
	© Sutjeska National Park
Perućica, prašuma u Nacionalnom parku Sutjeska (BiH)
© Sutjeska National Park
Projekt „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ financira švedska razvojna agencija Sida a trajat će do listopada 2019. godine. 
 rel=
Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje
© Jaroslav Pap

Rad na terenu

Od samoga početka brojne aktivnosti odvijat će se u parkovima s kojima je WWF razvio odličnu suradnju kroz prethodni projekt „Parkovi Dinarskog luka“. U Nacionalnom parku Una (BiH) radit će se na stvaranju modela gdje su parkovi generator za razvoj ekološki odgovornog poslovanja, kroz pružanje podrške za ideje zelenog poslovanja, otvaranje eko tržnice, plasiranje lokalnih proizvoda na tržište te njihovo brendiranje. U Nacionalnom parku Sutjeska (BiH) radit će se na razvoju održivog turističkog proizvoda koji može poslužiti kao alternativa neodrživim obrascima razvoja.

Na Kosovu će se zaštićeni pejzaž Germia razvijati kao urbani park, primjer sličnim područjima u urbanim sredinama za promociju zaštite prirode kroz realizaciju različitih programa za informiranje, edukaciju i mobilizaciju građana. NP Biogradska gora (CG) i NP Tara (SRB) realizirat će zajedničku inicijativu promatranja medvjeda kao održivog turističkog proizvoda za razvoj turizma orijentiranog na prirodu uz promoviranje mjera zaštite i unapređenja staništa medvjeda, te podizanja svijesti lokalne zajednice o suživotu s medvjedom. U Srbiji će se poboljšati komunikacija s lokalnom zajednicom kroz uspostavljanje foruma interesnih skupina, a nacionalni parkovi Fruška gora, Đerdap i Tara, Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje i Predio izuzetnih odlika Avala postat će edukativni centri za škole i posjetitelje. U drugoj projektnoj godini planiran je i razvoj aktivnosti u Albaniji.
 rel=
Nacionalni park Una u Bosni i Hercegovini
© Una NP

Poticanje razvoja „Parkova Dinarida“

Ovim će se projektom pridonijeti boljem angažmanu lokalnih zajednica u upravljanju zaštićenim područjima. Poticat će se i daljnji razvoj mreže zaštićenih područja Dinarida „Parkovi Dinarida“, koja broji oko 54 članova, a osnovana je potkraj 2014. godine. Nastojat će se ojačati suradnja unutar mreže kao i potencijal za učenje unutar regije kako bi se izgradile mogućnosti za integriranje pouka u nacionalne politike na lokalnoj razini.

Jedna od aktivnosti projekta je stvaranje interaktivne baze koja će na prosječnom korisniku lako razumljiv način prikazati socijalno-ekonomske dobrobiti koje zaštićena područja pružaju. Informacije i rezultati prikupljeni kroz radionice Procjene vrijednosti zaštićenih područja (Protected Areas Benefit Assessment, PA-BAT) bit će sastavni dio interaktivne baze – radi se o 22.000 podataka prikupljenih na 58 radionica održanih u osam zemalja regije u kojima je sudjelovalo preko 1300 ljudi. Glavni cilj baze je prenijeti ključne poruke donosiocima odluka, poslovnom sektoru i svim zainteresiranim stranama, s namjerom da ih koriste za bolje upravljanje zaštićenim područjima kao i za bolje stanje prirode u regiji.



* Imenovanje je bez predrasuda na poziciju ili status te u skladu s UNSCR 1244/99 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova.