Posljednja šansa za spas hrvatskih rijeka | WWF

Posljednja šansa za spas hrvatskih rijeka

Posted on 30 May 2011
Predstavnici NVU s veleposlanikom DEU u Hrvatskoj
© WWF
Na Svjetski dan močvarnih staništa i 40. obljetnicu Konvencije o močvarnim staništima od međunarodne važnosti (Ramsarska konvencija), 2. Veljače 2011. delegacija hrvatskih nevladinih organizacija (Zelena akcija, Dravska liga, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Udruga Lijepa naša), WWF i EuroNatur predali su u Zagrebu protestno pismo veleposlaniku Paulu Vandorenu, voditelju Delegacije EU u Republici Hrvatskoj. Ovim pismom, naslovljenim na Povjerenika za okoliš Europske unije, g. Janeza Potočnika i Povjerenika za proširenje EU g. Stefana Fulea, nevladine organizacije izražavaju svoju duboku zabrinutost kako će planirani projekti regulacije rijeka uništiti jedinstvena močvarna staništa Dunava, Drave, Mure, Save i Neretve u Republici Hrvatskoj. Na tim rijekama se prostiru najveće poplavne šume Europe i žive mnoge ugrožene vrste. 
 
Regulacijski planovi će pretvoriti prirodne tokove rijeka u uniformni kanal, opasan kamenjem i obaloutvrdama. Oko 440 km prirodnog vodotoka Dunava i Save bi se trebao regulirati i uništiti, a to je protivno EU direktivi o vodama, a i ugroženi bi bili Kopački rit i Lonjsko polje, dvije najveće preostale močvare Europe. Kako bi došlo i do nestanka ugroženih vrsta, prvenstveno male čigre, orla štekavca, vidre i kečiga, zahvati su protivni i direktivama o pticama i staništima EU.
 
“Planovi regulacije predstavljaju najveći napad na očuvanje hrvatske i europske prirodne baštine od proglašenja neovisnosti. Neprihvatljivo je uporno odbijanje hrvatskog vodnog gospodarstva da prihvati zajedničke europske vrijednosti i mjerila”, ističu nevladine organizacije. One od Europske komisije traže da pomogne u zaustavljanju ovog planiranog uništenja nacionalne i europske prirodne baštine zahtjevajući od Vlade RH da zaustavi navedene planove regulacije. 
Značajno je napomenuti kako je Republika Hrvatska u prosincu 2010 privremeno zatvorila pregovaračko poglavlje o okolišu. Ovaj proces sadržavao je i prihvaćanje novog Zakona o vodama te usklađivanje Zakona o zaštiti prirode svim europskim standardima.  
 
Na rijeci Dravi, Hrvatske vode, unatoč otporu lokalnog stanovništva i odluci Ministarstva kulture/Uprave za zaštitu prirode protivnu tom planu, još uvijek s mađarskim partnerima planiraju regulaciju jedinstvenog prirodnog ušća rijeke Mure u Dravu kod Legrada. U posljednjih pet godina Drava je zbog regulacije prirodnih riječnih obala već izgubila oko 80% parova ugrožene vrste ptice bregunice koja se ovdje gnijezdila – s 12.000 na 3.000 parova. 
Hrvatske vode i Agencija za unutarnje plovne puteve također planiraju regulaciju 53 km toka Dunava u Hrvatskoj. Ovaj projekt će uništiti jedinstvene riječne meandre i ugroziti jedno od najvrijednijih područja biološke raznolikosti u cijelom dunavskom slivu uključujući svjetski poznati Park prirode Kopački rit, koji je zaštićen Ramsarskom konvencijom. 
Veliki projekt regulacije planira se i na rijeci Savi. Oko 386 km dug tok rijeke Save, uključujući i Lonjsko polje zaštićeno Ramsarskom konvencijom, planira se regulirati zbog plovidbe. Godine 2010. Hrvatske vode su predložile isušivanje posljednjih prirodnih područja rijeke Neretve i njene delte s ciljem intenzificiranja poljoprivredne proizvodnje. Delta Neretve predstavlja najveće močvarno područje na cijeloj jadranskoj obali i hrvatskom dijelu Sredozemlja. 
 
Ovi projekti su dokaz izraženog nedostatka političke volje i otpora od strane hrvatskog vodnog gospodarstva prema upravljanju riječnim slivom u skladu s hrvatskim i europskim zakonima i standardima. "Vidljivo je da uoči pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji hrvatsko vodno gospodarstvo vrši snažan pritisak da pribavi sve dozvole i dopuštenja za regulaciju ovih rijeka. To ne može biti u interesu EU i takva se praksa ne smije dopuštati", kažu nevladine organizacije u svom zajedničkom priopćenju.
 
Kako hrvatsko vodno gospodarstvo ne pokazuje namjeru da primjeni održivo i okolišno prihvatljivo upravljanje rijekama, udruge pozivaju Europsku uniju da:
 
  • Pozove Vladu Republike Hrvatske i hrvatsko vodno gospodarstvo da ne donosi daljnje odluke i ne poduzima nove korake u provedbi navedenih projekata. 
  • Pozove Vladu Republike Hrvatske i hrvatsko vodno gospodarstvo da organiziraju javnu raspravu za sve zainteresirane dionike kako bi raspravili i ponovno ispitali sadašnju praksu i projekte te pronašli održiva rješenja u skladu s domaćim i europskim zakonodavstvom. 
 
Nevladine organizacije vjeruju da će bez odgovarajuće hitne reakcije Europske unije ovi projekti biti odobreni i provedeni, a ciljevi zaštite voda i okoliša biti ozbiljno ugroženi. 
Predstavnici NVU s veleposlanikom DEU u Hrvatskoj
© WWF Enlarge