Najveći odaziv gradova naše regije u Satu za planet Zemlju | WWF

Najveći odaziv gradova naše regije u Satu za planet Zemlju

Posted on 25 March 2018
Glavni cilj akcije Sat za planet Zemlju je da ljudi djeluju više od jednog sata kako bi očuvali planet!
© Earth Hour
Dvanaesti po redu Sat za planet Zemlju ugasio je ove subote više od 7000 svjetskih gradova iz više od 180 zemalja svijeta, a među njima i 82 hrvatska grada. U mrak su utonule dvije UNESCO-ve znamenitosti - Dioklecijanova palača i Dubrovačke gradske zidine, te najpoznatiji hrvatski simboli poput Arene u Puli, katedrale, Medvedgrada i Zrinjevca u Zagrebu, Trsatske gradine i Korza u Rijeci, zadarske Foše, osječke Tvrđe … Gašenjem javne rasvjete duž Makarske rivijere, zamračeno je čak 80 kilometara kvadratnih naše obale.

U Bosni i Hercegovini zamračen je Stari most u Mostaru, ali i središta Sarajeva, Bihaća, Banja Luke, Travnika i brojnih drugih gradova. U Sloveniji su u mrak utonula središta Ljubljane, Celja, Maribora, Izlove, općine Postojna... I Crna Gora se pridružila akciji mrakom u Podgorici, Budvi, Boki i drugim gradovima, dok je u Srbiji na Trgu Republike u Beogradu održana i proslava. Srbija je zamračila 45 gradova.  

Dokazujući da nijedna individualna akcija oko klimatskih promjena nije premala, te da nijedna kolektivna vizija nije prevelika, Sat za planet Zemlju započeo je gašenjem svjetla na pacifičkom otoku Samoa. Ovom inicijativom se 24 vremenske zone ujedinjuju pred velikim izazovima: klimatskim promjenama i zastrašujućim gubitkom biološke raznolikosti.
 
Znamenitosti naše regije pridružile su se brojnim svjetskim znamenitostima koje su 60 minuta bile u mraku: operi u Sydneyu, Kremlju i Crvenom trgu u Moskvi, Crkvi rođenja Isusova u Betlehemu, Eiffelovu tornju, Akropoli u Ateni, Coloseumu u Rimu, Brandenburškim vratima u Berlinu, londonskom Big Benu, Empire State Buildingu u New Yorku, slapovima Nijagare…
 
WWF je ovu akciju pokrenuo 2007. godine kao inicijativu jednoga grada – Sydneya – čiji su se stanovnici tako obratili svjetskim čelnicima u želji da ih potaknu da djeluju zajedno u usporavanju klimatskih promjena. S godinama prerasla je u najveću inicijativu ovoga tipa na svijetu.
 
WWF Adria je u Hrvatskoj obilježila Sat za planet Zemlju spustom po Savi u Zagrebu, u suradnji s Kanu klubom Končar, te radionicama s djecom na Zrmanji i Dravi, koje su provodile Eko udruga Zrmanja i zaštitarsko-ekološka udruga Zeus. Pokrenuli su i kampanju 'Dosta je! – Spasimo rijeku Dravu od izgradnje hidroelekrana!'. Kroz  peticiju namijenjenu županu Koprivničko-križevačke županije Darku Korenu traže da se odustane od plana izgradnje hidroelektrana Molve 1 i 2 uz poruke „Poveži se s rijekama“, „Naše rijeke, naše blago!“ i „Neka rijeke teku“.

U Bosni i Hercegovini WWF je pozvao na naglasak stavio na degradaciju međunarodno zaštićenih močvarnih staništa Hutovog blata i Livanjskog polja, dok je u Sloveniji ministrici Ireni Majcen predana peticija s više od 77.000 potpisa za spas rijeke Mure. 
Glavni cilj akcije Sat za planet Zemlju je da ljudi djeluju više od jednog sata kako bi očuvali planet!
© Earth Hour Enlarge
Zagrebačka katedrala peti put za redom u mraku
© WWF Enlarge
Ovogodišnja poruka u Hrvatskoj usmjerena je na rijeku Dravu
© WWF Enlarge
Earth Hour u Mostaru
© WWF Enlarge