Službeno predstavljen projekt „Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja“ (MedIsWet) | WWF

Službeno predstavljen projekt „Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja“ (MedIsWet)

Posted on 27 March 2018
Kick off projekta Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja
Kick off projekta Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja
© Denis Povijač
Zagreb - Udruga Hyla i WWF Adria u utorak 27. ožujka u prostoru IMPACT HUB-a u Zagrebu predstavili su projekt “Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja” - Conservation of the island wetlands of the Mediterranean Basin, skraćeno MedIsWet. 
 
Cilj provođenja projekta u Hrvatskoj je poboljšanje stanja i zaštita vlažnih ekosustava na otocima Jadranskog mora. Sudionicima su se na predstavljanju obratili predstavnici Ministarstva za zaštitu okoliša i energetike, HAOP-a, Udruge Hyla te WWF Adrije i WWF Grčke.
 
Otočne močvare među najugroženijim su staništima Sredozemlja. Ta mjesta nekada su bila ključna za opstanak stanovništva na otocima jer su predstavljala jedini izvor vode za ljude, poljoprivredne djelatnosti i napajanje stoke, no raseljavanjem ljudi postala su zaboravljena i napuštena. Nerijetko su bila zatrpavana smećem, uništavana i isušivana. Tek razvojem ekološke svijesti u 20. stoljeću uviđa se njihov značaj te im se sve više pridaje važnost kakvu oduvijek zaslužuju. Nažalost bez obzira na zakonsku zaštitu i porast ekološke svijesti kod ljudi, u nekim krajevima još uvijek je prisutan negativan trend uništavanja takvih staništa.

"Trend nestanka vlažnih staništa globalni je problem prepoznat i na europskoj razini. Usprkos velikim dobrobitima koje nam nude naše prirodne rijeke i močvare procjenjuje se da je u posljednjih 100 godina nestalo čak 64% vlažnih staništa svijeta. Posebice su ugrožena vlažna staništa na otocima koja predstavljaju "otoke unutar otoka" i bogate oaze bioraznolikosti", rekla je Irma Popović Dujmović, voditeljica projekata u WWF Adriji. 

Tijekom proteklih 30 godina zemlje Sredozemlja nastojale su napraviti popis vlažnih staništa i procijeniti njihov status. Unatoč tome informacija je vrlo malo, postojeće nacionalne baze podataka nisu cjelovite i/ili usporedive, a za većinu zemalja uopće ne postoje. Nedostatak i nedosljednost informacija u krajnosti rezultira neučinkovitom zaštitom tih područja izrazito velikog značaja i potencijala. Ova problematika još je izraženija kod manjih vlažnih staništa (površine 0,1 ha i manje), budući da većina takvih područja ostaje neotkrivena. Na otocima, koji su zbog svog geografskog položaja dodatno izolirani, zalihe slatke vode su ograničene, a utjecaj turizma i urbanizacije je sve snažniji, očuvanje vlažnih staništa predstavlja velik izazov sektoru zaštite prirode.

Unutar Konvencije o zaštiti močvarnih područja od međunarodnog značaja (Ramsarska konvencija) donesena je 2015. godine rezolucija XII.14 „Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja“ koja potiče ugovorne strane s područja Sredozemlja da u okviru MedWet Inicijative prioritetno naprave ili upotpune popise vlažnih staništa na otocima, te zahtijeva učinkovitu i dugoročnu zaštitu i provedbu restauracije tih staništa gdje je potrebno i primjenjivo.

"Kako bi se doprinijelo cjelovitoj implementaciji rezolucije o otočnim vlažnim staništima i ostvarenju općih ciljeva međunarodne Ramsarske konvencije čije su potpisnice sve sredozemne države, pokrenut je projekt MedIsWet. Projekt je regionalnog karaktera jer uključuje 8 zemalja Sredozemlja koje će kroz replikaciju uspješne metodologije očuvanja vlažnih staništa provedenu na otocima u Grčkoj omogućiti standardiziran pristup prema provođenju istih ili sličnih aktivnosti na svim otocima Sredozemlja", rekla je Ivana Sučić iz udruge Hyla, koordinatorica MedIsWet projekta u Hrvatskoj.

Aktivnosti MedIsWet projekta uključuju izradu karte otočnih vlažna staništa većih od 0,1 ha na području Sredozemlja, stvaranje baze podataka na temelju standardizirane metodologije, širenje znanja i svijesti o važnosti močvara među lokalnim, nacionalnim i regionalnim vlastima, stanovnicima otoka i široj javnosti, a sve to u svrhu aktivnog i održivog očuvanja vlažnih staništa. U konačnici, rezultatima projekta nastojat će se postići da otočna vlažna staništa budu prepoznata kao područja od iznimne važnosti i budu zaštićena zakonom.

„Provođenjem aktivnosti unutar MedIsWet projekta doprinijet će se boljoj regulaciji i održivom upravljanju vlažnim staništima na otocima Sredozemlja što će uvrstiti Hrvatsku na popis jedne od prvih zemalja koja će u potpunosti implementirati rezoluciju o otočnim vlažnim staništima“, dodala je Sučić.

U Hrvatskoj je do sada proglašeno ukupno 5 ramsarskih područja: Park prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero te ribnjaci Crna Mlaka u Jastrebarskom i Donji tok Neretve. Na popisu nažalost nema niti jednog vodenog bisera s naših otoka.

Udruge Hyla i WWF Adria odgovorne su za provođenje MedIsWet aktivnosti u Hrvatskoj. Projekt je započeo u listopadu 2017., a službeno je predstavljen javnosti 2. veljače 2018., prigodno na Svjetski dan močvarnih staništa.

Projekt MedIsWet od regionalne je važnosti jer okuplja partnere čitavog Sredozemlja. Vrijednost projekta je € 1.097.000, a vrijeme trajanja je 3 godine. Zemlje u kojima se MedIsWet provodi su, pored Hrvatske, Cipar, Turska, Tunis, Italija, Francuska, Malta i Španjolska. Glavni koordinator projekta je Grčka.
Kick off projekta Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja
Kick off projekta Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja
© Denis Povijač Enlarge
Predstavljanje projekta MedIsWet
Predstavljanje projekta MedIsWet
© Denis Povijač Enlarge
logo
logo
© MedWet logo Enlarge
MedIsWet
MedIsWet
© Hyla Enlarge
MedIsWet
MedIsWet
© Hyla Enlarge