Uklanjanje brana dobiva zamah, ali novi hidroenergetski projekti još uvijek prijete migratornim vrstama riba širom svijeta | WWF

Uklanjanje brana dobiva zamah, ali novi hidroenergetski projekti još uvijek prijete migratornim vrstama riba širom svijeta

Posted on 19 April 2018
WFMD
© WFMD
Zagreb – Uklanjanje brana od Južne Afrike do Finske signalizira promjenu u pristupu mnogih zemalja kod upravljanja rijekama i nudi nadu za migratorne vrste riba, no velik broj planiranih hidroelektrana i dalje prijeti budućnosti tisućama migratornih vrsta riba i nekoliko desetaka milijuna ljudi koji ovise o njima. Ove godine 21. travnja obilježavamo Svjetski dan migracije riba (World Fish Migration Day) te ukazujemo na problem brana i hidroelektrana koje ugrožavaju mrijest riba i bioraznolikost slatkovodnih ekosustava. 
 
Postoji oko 15.000 vrsta slatkovodnih ribljih vrsta koje migriraju tijekom svog životnog ciklusa, od toga 1.100 vrsta migrira na velike udaljenosti. Europska jegulja putuje više od 10.000 km između europskih rijeka i Sargassova mora. Sve ove ribe ovise o zdravim i prirodnim rijekama slobodnog toka koje utječu na desetke milijuna ljudi. Nažalost, većini ovih vrsta prijeti tisuće postojećih brana, kao i 3.500 hidroelektrana koje se trenutno planiraju u Aziji, Africi i Južnoj Americi. Planirano je još 2.500 hidroelektrana na rijekama Balkana i u istočne Europe.
 
Sergiy Moroz iz Europskog ureda za okoliš (European Environmental Bureau): „Fragmentacija rijeka branama i drugom infrastrukturom je ključni razlog za značajan pad broja riba i drugih slatkovodnih vrsta u Europi, kao i loše ekološko stanje mnogih naših vodnih tijela. Uklanjanje starih ili nepotrebnih brana pomoći će vratiti povezanost rijeka i donosi nadu za migratorne ribe kao što su losos, jegulja i jesetre. Ovo je također učinkovit način da države članice EU ispune svoje zakonske obveze iz EU Okvirne direktive o vodama“.
 
Vodeće u uklanjanju brana su Sjedinjene Američke države koje su do sada uklonile čak 1.400 brana. Uklanjanje brana polako dobiva zamah i u Europi, čemu je uvelike pridonijela Okvirna direktiva o vodama i njeni ambiciozni ciljevi, te vizionarki pristup upravljanju vodama. Do danas je u Europi uklonjeno 4.500 pregrada različitih veličina. U Švicarskoj će početi svoj prvi projekt rušenja 50-metara visoke brane na ušću rijeke Sihl i Schanzengraben u srcu Züricha. Prošle godine, Francuska vlada najavila je najveće uklanjanje brana u Europi, a prošlog tjedna počelo je rušenju brane Yecla de Yeltes u Španjolskoj [5]. Planovi za rušenje mnogih brana postoje i u Finskoj i Nizozemskoj.
 
„Izvorno, pregrađivanje rijeka potiče iz neznanja, ali danas tog opravdanja više nemamo“, rekao je Jeremy Wade, voditelj TV serije Riječna čudovišta na Animal Planet. „Zbog naših riba i naših rijeka, a na kraju krajeva i zbog nas samih, vrijeme je da ponovno omogućimo ribama slobodno plivanje.“

„S padom troškova instalacije obnovljive energije sunca i vjetra svijet treba gledati dalje od izgradnje novih hidroelektrana koje će blokirati migracijske rute i devastirati riblji fond, ugroziti sigurnost hrane i održivih gospodarskih prilika za mnoge zajednice širom svijeta”, rekao je Stuart Orr, voditelji slatkovodne prakse u WWF-u.

Postoje i planovi oživljavanja projekata koji su proglašeni mrtvim nekoliko puta. Na primjer, rijeka Drava početkom stoljeća bila je scena velike borbe lokalnog stanovništva protiv izgradnje hidroelektrana. Danas vlada pokušava provesti projekt izgradnje dvije hidroelektrane na području Natura 2000, hidroelektrane Molve 1 i 2. WWF i partnerske organizacije pokrenule su i peticiju za spas rijeke Drave kojom pozivaju na zaustavljanje ovog iznimno štetnog projekta.

„Velika većina brana u Hrvatskoj ne osigurava prolaz ribama, a trenutno još uvijek nemamo mehanizam, koji bi vlasnike brana prisilio na poboljšanje povezanosti riječnog toka. Dok se diljem svijeta brane uklanjaju, mi još uvijek govorimo o izgradnji novih, čak i u zaštićenim područjima. Brane u Europi odslužile su svoje – sada se moramo usredotočiti na to da u naše rijeke vratimo život i da se vlade EU-a ispune svoje zakonske obveze prema Okvirnoj direktivi o vodama,“ rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Adria.

„Uklanjanje brana velik je korak prema oživljavanju europskih rijeka, ali je pred nama još uvijek dug put“, rekao je Mark Owen iz Europskog ribičkog saveza. „Brane imaju strašne posljedice za migratorne vrste riba i smanjuju biološku raznolikost u i oko tih rijeka. Trebamo manje prepreka i više slobodnih rijeka, inače EU neće moći zaustaviti gubitak biološke raznolikosti do 2020. godine, kako to zahtijeva njena Strategija biološke raznolikosti“.
WFMD
© WFMD Enlarge
WFMD
© WFMD Enlarge
WFMD
© WFMD Enlarge
WFMD
© WFMD Enlarge