(Ne)briga za europsku prirodu: zemlje članice zaostaju u provedbi EU direktiva za zaštitu prirode | WWF

(Ne)briga za europsku prirodu: zemlje članice zaostaju u provedbi EU direktiva za zaštitu prirode

Posted on 26 April 2018
Crna roda
© Wild Wonders of Europe / Dieter Damschen / WWF
Godinu dana nakon što je Europska komisija u Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo [1] izjavila kako vlade EU-a trebaju bolje provoditi EU direktive za zaštitu prirode, novo izvješće pokazuje da svih 18 država članica koje se analiziralo zaostaju u provedbi i ne štite najvrjednije dijelove prirode Europe.
 
Izvješće [2] koje su danas objavili BirdLife Europe, Europski ured za zaštitu okoliša (EEB), Friends of the Earth i WWF pokazuje da, iako je većina država članica (67%) potpuno uključila Direktive o pticama i staništima u nacionalno zakonodavstvo, one nisu implementirane na odgovarajući način. To znači da europske divlje vrste i staništa ne dobivaju potrebnu zaštitu na nacionalnom nivou.
 
Analizirano je 11 ključnih kriterija, uključujući dostupnost sredstava za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000, sve do provođenja procjena utjecaja na ta područja. Korištenjem sustava bodovanja (semafora), pet kriterija nije dobilo zeleno svjetlo ni u jednoj zemlji članici.
 
Četiri nevladine organizacije i njihovi partneri zajedno su surađivale u uspješnoj kampanji „Krik za prirodu“  (#NatureAlert) kako bi obranile EU direktive za zaštitu prirode, a sada naglašavaju da će se brzi pad biološke raznolikosti diljem Europe nastaviti ukoliko se taj nedostatak angažmana u državama nastavi. Organizacije pozivaju Europsku komisiju da odgovori na izazov te pokaže da je ozbiljna u vezi s „Akcijskim planom“, držeći odgovornima države članice EU-a za kašnjenje u provedbi i neaktivnost na području zaštite prirode.
 
Željka Rajković iz Udruge Biom, hrvatskog BirdLife partnera: „Još uvijek imamo problema vezano uz zakonodavstvo iz područja lovstva koje nije usklađeno s direktivama EU. Iako izvješće pokazuje da loše stojimo po pitanju dovršetka mreže i uspostave upravljanja područjima, Hrvatska kao najmlađa članica EU još uvijek ima vremena, te je za to osigurala značajna sredstva kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Nedavne izmjene Zakona o zaštiti prirode bi trebale osigurati napredak u području ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, no tek će vrijeme pokazati kakva će biti provedba na terenu. Na području suradnje s drugim sektorima po pitanju ekološke mrežu ima velikog prostora za napredak, te se nadamo da će Hrvatska usmjeriti resurse i u unaprjeđivanje međusektorske suradnje.“
 
Andrea Štefan iz WWF Adrije: „Izvješće za Hrvatsku pokazuje da dobro stojimo po pitanju povezanosti područja ekološke mreže za razliku od ostalih analiziranih zemalja u kojima visoki postotak od 75% loše povezanosti područja ukazuje da su direktive loše implementirane i mreža nije funkcionalna. Hrvatska je najbolji primjer u EU i model koji bi mogle primijeniti druge zemlje. Gotovo sve analizirane zemlje (90%) loše stoje s uključivanjem zainteresiranih dionika među kojima je i civilni sektor te razumijevanjem njihove uloge u provedbi. Primjerice slabi kapaciteti inspekcijskih službi mogu se podržati kroz suradnju s građanima i udrugama. Osiguravanjem sufinanciranja EU projekata za organizacije civilnog društva, Hrvatska bi povlačila daleko više europskog novca. Prema WWF-ovom Izvješću o stanju planeta u posljednjih smo pet desetljeća izgubili 58% vrsta i nemamo puno vremena za neophodne promjene“.
 
 
 
Bilješke za urednike:
 
[1] Europska komisija usvojila je „Akcijski plan za prirodu, ljude i gospodarstvo“, slijedeći nalaze Fitness Check provjere, koja je pokazala da su Direktive o pticama i staništima „prikladne svrsi“ ali zahtijevaju bolju provedbu. Plan uključuje niz neophodnih akcija kako bi se osiguralo bolje upravljanje zaštićene europske prirodne baštine, ali od vlada država članica EU ovisi da li će ispuniti svoje zakonske obaveze kako bi učinkovito zaštitile prirodu širom kontinenta. Izvješće nevladinih organizacija pokazuje da se to ne događa.
 
[2] Analiza „Stanje provedbe EU Direktiva o pticama i staništima“ dostupna je ovdje. Izvješće ocjenjuje provedbu Direktiva o pticama i staništima u 18 država članica: Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Danskoj, Finskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
 
Crna roda
© Wild Wonders of Europe / Dieter Damschen / WWF Enlarge