Udruge za zaštitu prirode složne: Zbog novog Zakona o lovstvu plaćat ćemo penale EU | WWF

Udruge za zaštitu prirode složne: Zbog novog Zakona o lovstvu plaćat ćemo penale EU

Posted on 13 June 2018
Orao štekavac
© Mario Romulic
Danas bi pred saborske zastupnike trebao stići prijedlog Zakona o lovstvu koji je prije točno godinu dana bio na javnom savjetovanju u kojem su gotovo sve primjedbe stručne javnosti odbijene. U priopćenju kojega potpisuju Udruga BiomHrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode te WWF Adria navodi se da dio odredbi ovoga prijedloga nije usklađen sa zakonodavstvom EU zbog čega je već ranije Europska komisija pokrenula dva postupka protiv Hrvatske, dok je u jednom dijelu ovaj prijedlog protivan i Ustavu RH jer je većina informacija o lovstvu proglašena tajnom te je nedostupna javnosti. Udruge su složne da ovaj prijedlog zakona nije riješio postojeće probleme kojima lovstvo ugrožava bioraznolikost, kao što su lov na ribnjacima te lov otrovnom olovnom sačmom. Dodatno, dodavanje zaštićene ptice velikog vranca na popis divljači, otvara nove probleme, zbog čega bi Hrvatska mogla snositi i novčane kazne od Europske unije.

Stari problemi

Prijedlog Zakona o lovstvu preuzeo je rupu iz važećeg Zakona o lovstvu kojim se zaobilazi zabrana lova na šaranskim ribnjacima pod izlikom da su ribnjaci samo uzgajališta divljači zbog čega svake godine strada između tri do četiri tisuće strogo zaštićenih ptica. Udruge ističu da bi lov na ribnjacima trebao biti zabranjen bez iznimke za uzgajališta te da su slatkovodni ribnjaci važna staništa za zaštitu bioraznolikosti. U pravilu na ribnjacima ne postoji uzgoj divljači već samo lov prilikom kojega nije moguće razlikovati divljač od zaštićenih vrsta. Pernata divljač (divlja patka, liska) može se jednako uspješno uzgajati na drugim površinama koje nemaju takav značaj za očuvanje bioraznolikosti kao što su šaranski ribnjaci u kontinentalnoj Hrvatskoj.
U vezi lova na ribnjacima ističe se da ovaj prijedlog ne predviđa mogućnost kažnjavanja osoba koje love otrovnom olovnom sačmom na močvarnim područjima. Iako se Hrvatska međunarodnim ugovorima obvezala zabraniti lov olovnom sačmom, te je jednim podzakonskim propisom iz 2010. načelno zabranjena upotreba olovne sačme na močvarnim staništima, važećim Zakonom o lovstvu kao i ovim prijedlogom nije moguće kazniti počinitelje budući da ne postoji prekršaj koji opisuje i sankcionira lov olovnom sačmom na močvarnim staništima. Udruge upozoravaju da upotrebom olovne sačme u močvarnim staništima dolazi do kontaminacije okoliša olovom i olovnim spojevima pri čemu od akutnog trovanja stradaju ptice i druge divlje životinje. Olovna sačma je opasnost i za ljudsko zdravlje budući da je kontaminacijom olovom zahvaćena i riba namijenjena ljudskoj prehrani koja se uzgaja na ribnjacima.

Lov je poslovna tajna

Iako su vodeći hrvatski pravni stručnjaci u lipnju prošle godine, tijekom javnog savjetovanja koje je provelo Ministarstvo poljoprivrede o ovom prijedlogu Zakona, pokušali upozoriti nadležno Ministarstvo da je ovaj prijedlog u dijelu u kojem se zabranjuje pristup javnosti podacima o lovstvu protivan Ustavu I drugim zakonima RH, njihove primjedbe nisu usvojene u ni ovom prijedlogu. Prema predloženoj zakonskoj odredbi svi podaci iz lovnogospodarskih planova zakonom su proglašeni tajnima (!), izuzev podataka o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači iz lovnogospodarskih planova, a radi se o bitnim informacijama koji se tiču zajedničkog resursa koji pripada svim građanima RH, te čije pravo na pristup javnosti štite Ustav Republike Hrvatske i međunarodni sporazumi. Udruge napominju da je upravo otvorenost tih podataka ključna da bi se mogao neovisno nadzirati lov, ističe se u priopćenju.

U Europi zaštićena ptica je u Hrvatskoj lovna vrsta

U odnosu na prijedlog zakona koji je bio dostupan javnosti na javnom savjetovanju, u prijedlogu koji je upućen u Sabor, na popis lovnih vrsta je dodan i veliki vranac, zaštićena ptica u EU koja ne može biti lovna vrsta, navode Udruge u priopćenju. Udruge ističu da je dodavanje vranca na popis divljači i njegov odstrjel, osim što je protivno propisima EU zbog čega bi Hrvatska mogla snositi kazne, ujedno i metoda koja nije pokazala uspjeh u drugim državama. Pucanjem se rastjeruje dio vranaca, ali se također rastjeruju i druge ptice. Udruge se slažu da postoji problem s hranjenjem vranca na ribnjacima, ali naglašavaju da je to potrebno riješiti kroz Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i odštete ribnjačarstvima, budući da su zaštićene ptice u njihovoj nadležnosti.

Udruge podsjećaju da je Europska komisija pokrenula protiv Hrvatske još 2015. dva postupka zbog nepotpunog prijenosa europskih direktiva o zaštiti ptica i bioraznolikosti što je jedan od razloga zbog kojih se i donosi novi Zakon o lovstvu. Ovaj prijedlog je još u lipnju prošle godine bio na javnoj raspravi sa zainteresiranom javnošću na kojoj su gotovo sve primjedbe stručne javnosti odbijene. Sada, godinu dana kasnije, prijedlog Zakona o lovstvu je upućen u Sabor. Na prijedlog su se do sada očitovali saborski Odbor za zakonodavstvo te Odbor za poljoprivredu, dok se Odbor za zaštitu okoliša nije očitovao.Prvo čitanje prijedloga u Saboru trebalo bi biti danas, nakon čega bi Vlada kao predlagatelj trebala sastaviti konačnu verziju zakona koji bi trebao biti izglasan nakon ljetne stanke u Saboru.
Orao štekavac
© Mario Romulic Enlarge