Ekonomski značaj riječnih slivova Neretve i Trebišnjice | WWF

Ekonomski značaj riječnih slivova Neretve i Trebišnjice

Posted on 11 June 2018
Gornji tok Neretve
© Michel Gunther WWF
Mostar -  Prošli tjedan u Trebinju je pod radnim nazivom „Očekuj neočekivano“ održan stručni simpozij  KARST 2018.  Na skupu su sudjelovali vodeći svjetski karstolozi koji su izlagali na temu nepredvidljive prirode krša i o izazovima kojima se susreću u pokušajima razumijevanja i upravljanja podzemnim vodama Krških područja.  Predstavnici WWF Adrije na skupu su predstavili Studiju “Vodotoci prihoda i poslova: Ekonomski značaj riječnih slivova Neretve i Trebišnjice”.
 
„Ovom studijom smo željeli dokazati  da je integrirano i prekogranično upravljanje vodama Neretve i Trebišnjice ključno za gospodarstvo ovog područja. Vjerujem da smo u tome uspjeli, jasno smo utvrdili koliko radnih mjesta i koliko prihoda ovisi o vodama Neretve i Trebišnjice i to u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj“, rekao je Zoran Mateljak, voditelj  slatkovodnog programa WWF Adrije na predstavljanju studije.
 
Studija autorice Hillary Cotrill razvijena je s timom stručnjaka u sklopu projekta “Usluge ekosustava jugoistočne Europe i njihovo vrednovanje u budućnosti” (ESAV) koji je finaciran od strane Otvorenog regionalnog fonda za bioraznolikost (ORF-BD), a provodi ga Njemačka vladina organizacija za tehničku pomoć i suradnju - GIZ.
 
„Donositeljima odluka diljem regije nedostaje sveobuhvatno razumijevanje vrijednosti i međuovisnosti njihovih zajedničkih vodnih resursa i obratno. Nisu svjesni  zajedničkih gubitaka koji se događaju svim stranama ako su degradirani ili iscrpljeni prirodni ekosustavi koji jamče kvalitetu i dostupnost tih zajedničkih vodnih resursa“, istaknuo je Mateljak osvrnuvši se na goruće probleme u upravljanju ovim slivom. „U ovim slivovima  prirodni vodni režim voda već je trajno promijenjen. Dijelovi ovih rijeka kanalizirani su i koriste se za  potrebe plovidbe, kompleksne hidroeneregetske sustave a okolna močvrana staništa isušena su za potrebe razvoja poljoprivrede. Štete nastale poplavama i zaslanjivanjem vode već sada imaju negativan utjecaj na gospodarstvo i lokalnu zajednicu i okoliš. A četiri segmenta koji su zakonima nadležni za upravljanje ovim vodama i koja su predmet ove studije i dalje donose pojedinačne odluke“, zaključio je Mateljak.
 
Dobra vijest je da su ovi problemi sve više prepoznati. U prilog tome ide i sama činjenica da je organizacija poput WWF-a pozvana da sudjeluje na ovom skupu zajedno s ostalim sektorima koji koriste i eksploatiraju površinske i podzemne vode krša istočne Hercegovine.
Gornji tok Neretve
© Michel Gunther WWF Enlarge
Zoran Mateljak predstavio je studiju na sturčnom simpoziju KARST
© Zoran Šeremet, WWF Adria Enlarge
Trebišnjica river in Trebinje, Bosnia & Herzegovina
Rijeka Trebišnjica u Trebinju
© Edward PARKER / WWF Enlarge