50 godina postignuća

Od samih početaka, kada se okupila grupa predanih entuzijasta i zaljubljenika u prirodu, WWF je izrastao u jednu od najvećih i najrespektabilnijih svjetskih organizacija za zaštitu prirode koju podržava čak pet milijuna ljudi i aktivna je u više od stotinu zemalja na pet kontinenata. 
 
Tijekom tog vremena, usmjerenje WWF-a je napredovalo od lokalnih aktivnosti koncentriranih na pojedinačne vrste i njihova staništa u ambicioznu strategiju očuvanja biološke raznolikosti i postizanja održivog razvoja diljem svijeta. 
Evolucija WWFa
 
Povodom proslave pola stoljeća postojanja, WWF se vremenskom linijom prisjetio najvećih uspjeha. Ta vremenska linija izdvaja samo najvažnije od mnogih uspjeha WWF-a – rad sa širokim spektrom partnera, uključujući znanstvenike, upravitelje zaštićenih područja, lokalne zajednice, vlade, druge organizacije za zaštitu prirode i poslovni sektor – koji su postignuti te i dalje teže svijetu u kojem ljudi žive u skladu s prirodom.  Ovdje izdvajamo samo prikaz kroz desetljeća, a detaljnije o svim godinama pročitajte ovdje

1960-e

 
U prvom desetljeću postojanja WWF je prikupio više od 5,6 milijuna dolara – veliku količinu novca za 1960-e. 
 
Uzimajući u obzir tadašnje znanstvene spoznaje taj novac je raspodijeljen kao potpora za 356 projekata vezanih uz očuvanje okoliša diljem svijeta poput istraživanja divljih svojti, borbe protiv krivolova ili edukacije. Mnoge od životinja i staništa koje su podržane tadašnjim novcem postale su simboli očuvanja prirode te i dalje čine središte WWF-ovog rada. Popularni pozivi za prikupljanje sredstava su također prvi put doveli zaštitu prirode i okoliša u javnu sferu.


1970-e


Iako je WWF tijekom sedamdesetih godina ostao usredotočen na očuvanje vrsta i staništa,  taj se pristup polako počeo mijenjati. 
 
Umjesto pružanja više ili manje ad hoc potpore individualnim projektima, WWF je počeo davati podršku projektima u zaštiti prirode koji su obuhvaćali cijele biome ili vrste duž njihovog areala rasprostranjenosti.  
 
Kao sastavni dio rada, WWF je intenzivirao suradnju s vladinim sektorom i internacionalnim okolišnim sporazumima te se tako počeo baviti izvorima prijetnji okolišu.

1980-e


Do svoje 20. obljetnice WWF je pomogao pri uspostavi i upravljanju zaštićenim područjima na pet kontinenata pokrivajući 1%  površine Zemlje time doprinoseći kontinuiranom opstanku velikog broja vrsta.  
 
Iako su dotadašnja postignuća bila impresivna, organizacija je shvatila da su zaštićena područja i krizom vođena nastojanja ljudi zaposlenih u zaštiti prirode iznimno važni, ali nažalost nedovoljni. S proširenom prisutnošću na svjetskoj sceni te pokretanjem vlastitih projekata WWF je počeo promovirati ideje svojih osnivača: zaštita je u interesu ljudi i treba se integrirati s razvojem umjesto da s razvojem bude u sukobu. Ovi koncepti su dali temelje održivom razvoju, filozofiji koja sada prožima zaštitu, razvoj, pa čak i korporacijske strategije.

1990-e
 

U 1990-ima se proširilo prihvaćanje stavova o globalnim poveznicama između okoliša, ljudskih aktivnosti i ljudske dobrobiti, kao i o vrijednosti biološke raznolikosti i prijetnjama od klimatskih promjena. 
 
Ovi problemi su bili izravno uključeni u WWF-ovu Izjavu o misiji iz 1990. te su otad oblikovali rad organizacije na terenu i u području zakonodavstva. Nastavljajući s pomakom od projekata baziranih u pojedinim zemljama prema ciljanijem i ujedinjenijem pristupu, WWF je razvio globalnu strategiju zaštite prirode koja je usmjerila napore na najugroženije svjetske ekoregije u šest ključnih područja – vrste, šume, morska i slatkovodna zaštita, klimatske promjene i toksične kemikalije. Nadalje, uz dugogodišnju povezanost s tradicionalnim zaštitarskim partnerima, WWF je počeo aktivnije uključivati poslovni sektor i nove partnere s ciljem promicanja održivog upravljanja resursima. 
 

2000-e
 

Početkom stoljeća WWF je znatno razvio svoje ambicije ciljajući na transformacijske promjene koje vode dugotrajnoj zaštiti, održivom razvoju i održivim životnim stilovima. 
 
S dvojakim ciljevima zaštite bioraznolikosti i smanjenja ljudskog ekološkog otiska, organizacija se oslanja na zajedničku snagu i stručnost svoje svjetske mreže kako bi uspostavila nova partnerstva koja integriraju zaštitu na terenu, utjecajno zakonodavstvo i propagandu te strateški angažman privatnog sektora. Ovi napori su prvenstveno usmjereni na vrste i staništa od svjetskog značaja, uključujući prostrana područja kao što su Arktik te životinje i biljke važne za njihova staništa i ljude, kao i rješavanje globalnih izazova kao što su klimatske promjene te donošenje održivosti na svjetska tržišta. Problemima klimatskih promjena bavi se i globalna akcija WWF-a Sat za planet Zemlju.
 / ©: Nikša Duper, Dubrovački Vjesnik
Akciji Sat za planet Zemlju 2011., kada je sudjelovalo 135 zemalja, pridružio se i Dubrovnik
© Nikša Duper, Dubrovački Vjesnik