Izvještaj o šumama

Tijekom 2011. godine, koja je proglašena Međunarodnom godinom šuma, WWF objavljuje Izvještaj o živućim šumama kao dio jednogodišnjih razgovora s partnerima, donosiocima odluka i poslovnim sektorom o tome kako zaštititi, očuvati, održivo koristiti i upravljati svjetskim šumama u 21. stoljeću 

 Sumatran orang utan (Pongo abelii). LFR11 / ©: naturepl.com /Anup Shah / WWF
WWF-ov Izvještaj o živućim šumama 2011
© naturepl.com /Anup Shah / WWF


Godine 2000. svijet je otprilike ovoliko bio bogat tropskim šumama: 
LFR11 / ©: WWF / IAASA
Karta pokazuje pošumljena područja na planetu u 2000. godini
© WWF / IAASA


Ukoliko ništa ne poduzmemo, te ako krčimo šume ovoliko koliko to činimo danas, do 2100. godine ostat će nam ovoliko šuma:
LFR11 / ©: WWF / IAASA
Karta svijeta kako bi izgledao 2100. godine nastavimo li krčiti šume koliko ih je pokrčeno tijekom 2010. godine u svijetu
© WWF / IAASA


WWF predlaže novu metodu krčenja šuma kojom bi razlika između količine šuma koje se iskrče ili degradiraju i pošumljenih područja bila jednaka nuli (ZNDD – zero net deforestation and forest degradation). To bi bila osnovna svjetska referentna točka za izbjegavanje opasnih klimatskih promjena te zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti.
 

ZNDD: Što to zapravo znači?

Kako biste razumjeli što ZNDD znači u praksi, WWF je u suradnji s Međunarodnim institutom za analize primjenjenih sustava (IIASA) razvio Model živućih šuma. Taj model dozvoljava nam da istražujemo različite scenarije uporabe zemljišta u svijetu. Ono računa efekt raznih faktora poput porasta stanovništva ili potrošačku potražnju te opisuje moguće posljedice na ključna područja poput proizvodnje hrane, klimatske promjene, biološku raznolikost, cijene roba ili gospodarski razvoj.

  • Moguće je postići ZNDD do 2020. boljim upravljanjem te učinkovitijom uporabom obradivih površina koje nisu pokrivene šumama. Ukoliko u tome ne uspijemo, prekomjerno ćemo iskorištavati vrijedne šume.
  • Održavanje ZNDD-a nakon 2030. godine, kada se očekuje značajan porast populacije i dohodaka, zahtjeva da šumarstvo i poljodjelstvo proizvode više pritom koristeći manje zemljišta i voda, te nove obrasce potrošnje koji zadovoljavaju potrebe siromašnih dok se rješavaju otpada i prekomjerne potrošnje. Uz takve promjene, ZNDD se može održavati bez stvaranja nedostataka u hrani, drvu, biorazgradivim materijalima ili bioenergiji.
  • Odgađanje ZNDD-a do 2030. godine ili poduzimanje nekih „polu-mjera“ dovelo bi do velikih i nepovratnih gubitaka u biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava. Kako bismo spriječili napredak klimatskih promjena trebamo početi rješavati status emisija uzrokovanih krčenjem i gubitkom šuma.  Što duže odgađamo primjenu ove metode, njena će primjena biti sve težom. 
WWF želi budućnost u kojoj globalni otisak čovječanstva ostaje unutar Zemljinih ekoloških ograničenja te gdje su prirodni resursi planeta jednako podijeljeni. Ljudi svugdje mogu voditi sretan I zdrav život koristeći njihov udio iz Zemljinih resursa te ostavljajući prostora za biljni I životinjeski svijet I prirodne krajolike. 
Vjerujemo da šume čine vitalan doprinost toj našoj viziji. Stoga moramo zaustaviti prekomjerno krčenje I degradaciju šuma. 
 / ©: © Gérald Hibon / WWF-Canon
Mješovite šume u NP Sjeverni Velebit
© © Gérald Hibon / WWF-Canon

Zaštita šuma je moguća i hitna!

No ona neće biti jednostavna.

Suočavamo se s nekim neugodnim izborima I kompromisima, a WWF ne zna sve odgovore.

No pitanja postavljena u Izvještaju o živućim šumama mogu poslužiti nekoj drugoj generaciji, a na nama je da odmah počnemo djelovati.