Izvještaj o stanju planeta

 / ©: naturepl.com/Ingo Arndt / WWF
Eja / ljenjivac / ljudsko stopalo / kameleon
© naturepl.com/Ingo Arndt / WWF
 
Izvještaj o stanju planeta (Living Planet Report) vodeća je svjetska znanstveno utemeljena analiza o zdravlju našeg planeta i o utjecaju ljudskih aktivnosti na planet.

Ključni nalaz ovog izvještaja?

Zahtjevi čovječanstva premašuju sposobnost održivog razvoja na planetu. Drugim riječima, tražimo više no što možemo imati
Novi Izvještaj o stanju planeta objavljen je 15. svibnja 2012. 

Hrvatska živi iznad mogućnosti svojih prirodnih resursa

Zbog konstantnog porasta potrošnje prirodnih resursa i rastuće ljudske populacije, pritisak na planet i biološku raznolikost sve je veći i prijeti našoj sigurnosti, zdravlju i blagostanju, stoji u novom izdanju „Izvještaja o stanju planeta“.

Ova vodeća studija koja nam govori o stanju planeta koristi globalni Indeks živućeg planeta za mjerenje promjena u zdravlju ekosustava našeg planeta praćenjem 9.000 populacija više od 2.600 vrsta. Globalni živući indeks pada već 40 godina, a najjače su pogođena tropska područja, gdje je biokapacitet pao za čak 60%. Baš kako se globalni živući indeks smanjuje, tako se druga važna vrijednost, ljudski ekološki otisak, povećava. Ljudi od planeta zahtjevaju sve više, a mogućnosti koje nam planet pruža sve su manje.

Živimo i ponašamo se kao da imamo dodatni planet na raspolaganju. Koristimo 50% više resursa nego što planet može proizvesti. Ukoliko ne promijenimo taj trend, do 2030. godine ni dva planeta nam neće biti dovoljna da zadovoljimo sve ljudske potrebe. Kako bi vratili zdravlje planetu, moramo riješiti uzrok problema: porast broja stanovništva i prekomjernu potrošnju.

„Izvještaj o stanju planeta" otkriva da i Hrvatska troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Ovakvim načinom života, trebali bismo skoro dva i pol planeta 2,36 planeta kako bismo zadovoljili svoje životne navike. U usporedbi s Hrvatskom, susjedne zemlje Bosna i Hercegovina i Srbija imaju niži ekološki otisak, iako je on i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u BiH iziskuje 1,54, dok u Srbiji zahtjeva 1,45 vrijednosti prirodnih resursa planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,93 planeta.

U izvještaju se također ističe utjecaj urbanizacije: do 2050. godine, dva od tri čovjeka će živjet u gradu i bit će potrebno reorganizirati i optimizirati korištenje prirodnih resursa. WWF-ova analiza upućuje da rješenja leže u aktivnostima poput smanjenja količine otpada, pametnijeg upravljanja vodama i korištenju obnovljivih izvora energije, poput vjetra i sunčeve svjetlosti.

U Izvještaju je istaknuta i razlika među bogatim i siromašnim zemljama. Zemlje s visokim prihodima imaju u prosjeku tri puta veći ekološki otisak od srednje razvijenih zemalja te čak do pet puta veći od siromašnih zemlja. Top 10 zemalja s najvećim ekološkim otiskom po osobi su: Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Sjedinjene Američke Države, Belgija, Australija, Kanada, Nizozemska i Irska.

 / ©: Wild Wonders of Europe / Maurizio Biancarelli / WWF
Vodopad na jezeru Milanovac u NP Plitvice
© Wild Wonders of Europe / Maurizio Biancarelli / WWF

Neophodne su akcije u svakodnevnom životu

Izvanredna prirodna baština kompetitivna je prednost Hrvatske u Europi. Tako Hrvatska privlači više od 11 milijuna posjetitelja svake godine. WWF poziva vladu da smanji prijetnje zaštićenim područjima te da ih integrira u razvojne planove kako bi doprinijeli prirodi, ljudima i razvoju.

Također je do svakoga od nas da u svakodnevnom životu brinemo za prirodu koja nas okružuje te da razmišljao o tome kako naš način života utječe na prirodni svijet, primjerice način na koji koristimo vodu i struju.  
 / ©: Brent Stirton / Getty Images / WWF
Ribar na rječnoj obali vješa ribarske mreže da se osuše na kasnom suncu u Novoj Gvineji
© Brent Stirton / Getty Images / WWF

Kako nastaje Izvještaj o stanju planeta

Living Planet Report dokumentira promjenu stanja biološke raznolikosti, ekosustava i ljudsku potrošnju prirodnih dobara. Izvještaj spaja dva najsveobuhvatnija skupa podataka: jedan o stanju svjetske biološke raznolikosti – Living Planet indeks, te drugi o ljudskoj potrošnji prirodnih resursa – Ekološki otisak. 
 
Prateći divlje vrste, Living Planet indeks također prati i zdravstveno stanje ekosustava. Od 1970. indeks je pao za oko 30 posto. Taj globalni trend sugerira da degradiramo prirodne ekosustave po stopi bez presedana u ljudskoj povijesti. 
 
Ekološki otisak prati područje biološki produktivne zemlje i vode potrebne da osigura ekološke resurse i servise – hranu, vlakna i drvo, zemljište na kojem će se graditi kao i zemljište koje će apsorbirati ugljični dioksid (CO2) oslobođen spaljivanjem fosilnih goriva.  Podaci o ekološkom otisku obavještavaju nas da čovječanstvo živi iznad kapaciteta koje proizvodi planet. 

Zemlje koje ne kontroliraju dobro svoju potrošnju prirodnih resursa riskiraju svoj razvoj. One zemlje koje su u mogućnosti pružiti najbolju kvalitetu života s najnižom ekološkom potražnjom neće samo služiti globalnom interesu nego će postati i vođe u resursima ograničenom svijetu.

"Izvještaj o stanju planeta" također pokazuje da se visok otisak i visoki stupanj potrošnje ne odražavaju u višoj razini razvoja.

Za borbu s najhitnijim problemima planeta, WWF traži osobito povećanje udjela zaštićenih područja te da se zaustavi pretjerano korištenje vode i fragmentacija slatkovodnih sustava.
Andre Kuipers u orbiti iznad Zemlje, u Međunarodnoj svemirskoj stanici / ©: Andre Kuipers / ESA
Andre Kuipers u orbiti iznad Zemlje, u Međunarodnoj svemirskoj stanici
© Andre Kuipers / ESA

Prva objava iz svemira

Izvještaj o stanju planeta objavio je nizozemski astronaut Andre Kuipers iz Međunarodne svemirske stanice, pruživši jedinstven uvid o stanju planeta sa svoje trenutačne svemirske misije koju provodi Europska svemirska agencija.
„Imamo samo jednu Zemlju. Čak odavdje, iz svemira, mogu vidjeti ljudski otisak na prirodu; šumske požare, zagađenja zraka i erozije... Iako postoje neodrživi pritisci na planet, imamo mogućnost spasiti svoj dom, i to ne samo za našu dobrobit, već za dobrobit svih budućih generacija“, poručio je Kuipers iz Međunarodne svemirske stanice. 

Video: Pojašnjenje problema

Serija kratkih video filmova dotiče se nekih pitanja postavljenih u Izvještaju o stanju planeta.
  •  / ©: Wordle