Hrvatska | WWF

Hrvatska

Hrvatska je zemlja tisuću otoka, spoj dviju ekoregija: Mediteranske i Dunavsko-karpatske, i kao takvu krase je jezera i brežuljci na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku, pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, te kamenita obala na Jadranskom moru. Smještena je na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu, te na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom, a na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.

WWF u Hrvatskoj djeluje od 2000. godine, a svoj rad najviše usmjeravamo na zaštićena područja i na slatkovodne ekosustave. Surađujemo s brojnim nevladinim organizacijama kao i s javnim sektorom.

Slatkovodna staništa

Cilj WWF-ova slatkovodnog programa širom svijeta jest osigurati zdrave ekosustave u najbogatijim riječnim slivovima svijeta, štititi i na održiv način upravljati reprezentativnim močvarama te promovirati strategije i tehnike kojima se čuva život u rijekama, a istovremeno smanjuje siromaštvo u zajednicama koje ovise o tim rijekama.

Rad na slatkovodnim staništima započeli smo 2011. godine kroz projekt stvaranja Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, koji je prepoznat i od strane UNESCO-a. Brinući o živim rijekama, nastojeći spriječiti njihovu regulaciju i očuvati sav biljni i životinjski svijet, WWF želi osigurati zaštitu i dobro upravljanje prekograničnim riječnim ekosustavom Mure, Drave i Dunava, kao i bolji život za stanovnike ovog područja.

Istodobno smo pokrenuli i projekt DASHI - Inicijativa za održivu hidroenergiju u Dinarskom luku. U svijetlu rasta broja hidrocentrala i brana na mnogim rijekama u regiji, DASHI je od iznimne važnosti za dugoročno osiguranje slatkovodnih ekosustava u Dinarskom luku. Dugoročno želimo ublažiti posljedice najveće prijetnje slatkovodnim ekosustavima Dinarskog luka – razvoja hidroenergije, zaštititi i očuvati najvažnija staništa u prioritetnim slivovima  te osigurati da održiva hidroenergija postane prepoznata kao normalna praksa u razvoju hidroenergije u regiji.

Zaštićena područja

Hrvatska ima osam nacionalnih parkova i jedanaest parkova prirode, a WWF ih je zajedno s Pećinskim parkom Grabovača povezao u asocijaciju „Parkovi Dinarida – mreža zaštićenih područja Dinarida“. U gotovo svim parkovima provedena je procjena vrijednosti i dobrobiti u zaštićenim područjima, dvama parkovima pomogli smo u dobivanju Europskog certifikata za održivi turizam (PP Lonjsko polje i PP Medvednica), a NP Kornati u nominaciji za spomenuti certifikat. 

Produkt je to projekta Parkovi Dinarskog luka, no naša suradnja sa zaštićenim područjima počela je puno ranije. Podržali smo osnivanje PP Lastovsko otočje, kao i osnivanje NP Sjeverni Velebit, koji smo prepoznali kao „Dar Zemlji“ (Gift to the Earth). Kroz partnerstvo s udrugom Sunce doprinijeli smo razvoju planova upravljanja za pet morskih zaštićenih područja: NP Brijuni, NP Kornati, NP Mljet, PP Telaščica i PP Lastovsko otočje, kojima prijete masovni turizam, onečišćenje mora i pretjerani izlov.

Svoj rad sa zaštićenim područjima utvrdili smo 2008. godine kroz obećanja Vlade dana potpisom dokumenta „Velika pobjeda za Dinarski luk“, što se nastavilo 2013. godine kroz usvajanje „Velike pobjede za Dinarski luk 2“, kojom se Vlada obvezala na nove ciljeve u zaštiti prirode.