Prijetnje za zaštićena područja


KOPNENA PODRUČJA

Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj znatno je veći od onoga u susjednim zemljama, što je pokazala WWF-ova analiza provedena 2010. godine u cijeloj regiji Dinarskog luka. Jedna od misija WWF-a jest zaštititi što više područja, te njima upravljati na što bolji način. Tako je krajem 2008. godine provedena prva procjena učinkovitosti upravljanja svim nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj. Upravitelji zaštićenih područja identificirali su pritiske i prijetnje na zaštićena područja kojima upravljaju, a uskoro je provedena i prva procjena upravljanja svim preostalim zaštićenim područjima u Hrvatskoj. 
 
Prijetnje su razmotrene na razini cijelog sustava zaštićenih područja, te na razini grupa zaštićenih područja po tipovima ekosustava. Na razini sustava tri su prijetnje istaknute kao najvažnije: problemi protupožarne zaštite, neriješeni imovinsko-pravni odnosi i obraštanje livada šumskom vegetacijom. U kopnenim zaštićenim područjima to su obraštanje livada šumskom vegetacijom, neriješeni imovinsko-pravni odnosi i promjena namjene zemljišta. U vodenim i močvarnim parkovima to su neadekvatno upravljanje/gospodarenje vodama, strane invazivne vrste i otpadne vode, a upravitelji tih parkova predviđaju povećanje navedenih prijetnji u budućnosti. U morskim zaštićenim područjima osim već gore navedenih, jedna od najznačajnijih prijetnji su požari. Intenzitet prijetnji prepoznatih u morskim, vodenim i močvarnim zaštićenim područjima veći je nego onih u kopnenim zaštićenim područjima. 
 
Upravitelji zaštićenim područjima smatraju da će se važnost problema gospodarenja i upravljanja šumama, lova i ribolova, promjene namjene zemljišta i rudarstva donekle smanjiti u budućnosti. Ovo mišljenje se temelji na postupnim poboljšanjima koja su u tijeku, posebno u zakonodavnom okviru uključujući provedbu i nadzor, aktivnosti jačanja kapaciteta, poboljšani odnos s Hrvatskim šumama i jačanje suradnje s lokalnom zajednicom. Međutim, za pet „velikih“ prijetnji (invazivne vrste, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, neadekvatno upravljanje vodama, gubitak livadne vegetacije i požari) upravitelji zaštićenim područjima ne predviđaju značajno smanjenje. Ovi problemi zaslužuju posebnu pažnju u bliskoj budućnosti. 
 
Više o radu WWF-a na zaštićenim područjima u Hrvatskoj pročitajte ovdje
 
Pročitajte  WWF-ove preporuke za bolje upravljanje zaštićenim područjima

 
 

MORSKA PODRUČJA

Ključne prijetnje na Mediteranu:

  • Masovni turizam: više od 100 milijuna turista posjećuje obale Mediterana svake godine, što je razultiralo ozbiljnom degradacijom krajolika, erozijom tla, onečišćenjem mora, gubitkom prirodnih staništa, većim pritiskom na ugrožene vrste te brojnijim šumskim požarima.
  • Onečišćenje mora: geografski zatvorene vode Mediterana imaju vrlo nisku stopu obnove (svakih 80-90 godina) te su vrlo osjetljive na onečišćenje. Mediteran predstavlja manje od 1% ukupne Zemljine površine mora, no globalni promet tankera kroz ove vode predstavlja više od 20% svjetskog prometa. Svake godine, u Sredozemnom moru prolije se više od 630 000 tona sirove nafte.
  • Pretjerani izlov: na Mediteranu se svake godine izlovi 1,5 milijuna tona ribe. Zastarjele i ilegalne prakse ribarenja poput korištenja dinamita i zanošenje mrežama, osiromašile su riblji fond. 
Pročitajte više o WWF-ovim preporukama za bolje upravljanje zaštićenim morskim područjima. 

·     

 

 


 / ©: Emma Duncan / WWF-Canon
Pogled na izgoreno područje na Lastovu
© Emma Duncan / WWF-Canon
 / ©: I. Boršić, DZZP
Amorfa ili čivitnjača, invazivna vrsta koja se lako širi i zauzima velike površine
© I. Boršić, DZZP
 / ©: J. Jeremić, DZZP
Šumska cesta otvara put prekomjernoj sječi i krivolovu
© J. Jeremić, DZZP
 / ©: V. Posavec Vukelić, DZZP
Krivolov ozbiljno ugrožava životinjski svijet
© V. Posavec Vukelić, DZZP